NASA-in svemirski teleskop TESS objavio je najpotpuniji prikaz noćnog neba u svojoj dosadašnjoj misiji. Na novom mozaiku označeno je gotovo 6.000 potvrđenih egzoplaneta i planetarnih kandidata koje je TESS pronašao do rujna 2025., nakon završetka druge produljene misije.
Karta je više od lijepog astronomskog prikaza, jer pokazuje koliko se brzo potraga za svjetovima izvan Sunčeva sustava promijenila: od pojedinačnih otkrića do goleme arhive u kojoj svaki slabi pad sjaja zvijezde može biti trag novog planeta.
Nebo više nije prazna pozadina
TESS, punim imenom Transiting Exoplanet Survey Satellite, lansiran je 18. travnja 2018. godine. Njegova je zadaća pretraživati velike dijelove neba u potrazi za egzoplanetima, svjetovima koji kruže oko zvijezda izvan Sunčeva sustava. NASA navodi da TESS, osim egzoplaneta, prati i druge objekte kojima se mijenja sjaj, od obližnjih asteroida do pulsirajućih zvijezda i udaljenih galaksija sa supernovama.
Nova karta nastala je spajanjem 96 sektora koje je TESS promatrao od početka rada u travnju 2018. do rujna 2025. godine. Time su popunjene praznine iz ranijih opservacija i dobiven je najpotpuniji pogled na TESS-ovu potragu za egzoplanetima dosad.
TESS ne traži planete tako što ih izravno fotografira. Njegove četiri kamere dugo prate sjaj velikog broja zvijezda. Kada planet, gledano iz našeg smjera, prođe ispred svoje zvijezde, svjetlost zvijezde nakratko oslabi. Taj mali pad sjaja može otkriti da se ondje nalazi planet.
U praksi je riječ o vrlo maloj promjeni u sjaju zvijezde, zabilježenoj u krivulji svjetlosti. Ako se takav pad ponavlja u pravilnim razmacima, može upućivati na planet koji kruži oko zvijezde. Iz tisuća takvih signala TESS postupno slaže kartu planetarnih sustava u našem galaktičkom susjedstvu.
Što zapravo znače tragovi na karti
Na NASA-inom mozaiku važno je razlikovati potvrđene planete od kandidata. Plave oznake prikazuju egzoplanete koje je TESS već potvrdio do 9. rujna 2025. godine. Narančaste oznake upućuju na više od 5.000 mogućih planeta, odnosno signale koji izgledaju obećavajuće, ali još moraju proći dodatnu provjeru.
Planetarni kandidat još nije potvrđeni planet. Pad sjaja zvijezde može nastati kada planet prođe ispred nje, ali sličan signal mogu izazvati i druge pojave: aktivnost same zvijezde, zvjezdani pratitelj u sustavu ili pogreška u mjerenju. Zato se svaki obećavajući trag provjerava dodatnim opservacijama i drugim metodama, među kojima je i mjerenje radijalne brzine zvijezde.
Upravo broj kandidata pokazuje koliko je TESS promijenio potragu za egzoplanetima. Među njima bi se mogli nalaziti mali stjenoviti planeti nalik Merkuru, plinoviti divovi veći od Jupitera, svjetovi s vulkanski aktivnom površinom, planeti koje njihove zvijezde postupno razaraju, ali i sustavi u kojima planet kruži oko dviju zvijezda.
Najviše pozornosti privlače planeti i kandidati u nastanjivoj zoni. To je područje oko zvijezde u kojem bi temperature mogle dopustiti postojanje tekuće vode na površini. Takav položaj ne znači da je planet nastanjen, niti da na njemu doista ima vode. Znači samo da je dovoljno zanimljiv za buduća istraživanja, osobito za proučavanje atmosfere i uvjeta koji vladaju na udaljenim svjetovima
TESS je promijenio način na koji se biraju mete za buduće teleskope
TESS nije prvi veliki lovac na egzoplanete. Prije njega je NASA-in teleskop Kepler pokazao da su planeti oko drugih zvijezda česti. Razlika je u načinu promatranja. Kepler je godinama pratio manja područja neba, dok TESS pretražuje znatno širi dio neba i često pronalazi planete oko bližih i sjajnijih zvijezda.
To je velika prednost za daljnja istraživanja. Kada planet kruži oko sjajnije zvijezde, znanstvenici ga mogu lakše ponovno promatrati, preciznije izmjeriti njegovu masu, procijeniti gustoću i, u nekim slučajevima, pokušati analizirati atmosferu. Takvi su sustavi posebno važni za teleskope poput Hubblea i Jamesa Webba, jer omogućuju detaljnija mjerenja od planeta koji kruže oko slabijih i udaljenijih zvijezda.
Nova karta mogla bi pomoći u odabiru sljedećih meta za promatranje. Pokazuje gdje se nalaze sustavi vrijedni povratka, koji kandidati čekaju potvrdu i koje bi zvijezde mogle postati glavne mete za istraživanje atmosfera egzoplaneta.
U rujnu 2025. NASA-in arhiv egzoplaneta prešao je granicu od 6.000 potvrđenih svjetova izvan Sunčeva sustava. Taj broj uključuje otkrića iz različitih misija i promatračkih programa, a gotovo polovica posljednjih tisuću novih planeta u arhivu povezana je s TESS-om.
Mliječna staza, Magellanovi oblaci i praznine koje još treba popuniti
Na mozaiku nisu označeni samo egzoplaneti. Kroz središnji dio slike proteže se svijetli pojas Mliječne staze, područje naše galaksije u kojem se vidi golema gustoća zvijezda. U donjem lijevom dijelu prikaza nalaze se Veliki i Mali Magellanov oblak, dvije satelitske galaksije Mliječne staze. Veliki Magellanov oblak udaljen je približno 160.000 svjetlosnih godina, a Mali oko 200.000 svjetlosnih godina.
Tamnija područja na karti ne označavaju prazninu u svemiru. Ona pokazuju dijelove neba koje TESS još nije pokrio istom dubinom opservacija. Zbog toga je riječ o najpotpunijem TESS-ovu prikazu dosad, ali ne i o konačnoj slici cijelog neba.
U toj nedovršenosti leži velik dio znanstvene vrijednosti karte. Ona pokazuje što je TESS već pronašao, gdje još postoje praznine i koliko se podataka tek treba detaljno obraditi. Astronomski arhivi ove veličine više se ne mogu pretraživati samo ručno. Sve važniju ulogu imaju algoritmi koji u golemim nizovima mjerenja mogu pronaći slabe, kratke ili neobične signale.
TESS je u osam godina rada prerastao početnu ulogu teleskopa za lov na planete. Njegovi podaci danas čine jedan od najvažnijih astronomskih arhiva za proučavanje promjenjivog neba. Nova karta okuplja potvrđene svjetove, tisuće kandidata i velik broj područja u kojima se potraga nastavlja. Među tim podacima možda se već nalaze planeti koji će postati glavne mete budućih istraživanja atmosfera, vode i uvjeta na udaljenim svjetovima.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
