kozmos.hr
Astronomija

Novi algoritmi otkrivaju tragove neutrina u stvarnom vremenu

Laboratorij IceCube nalazi se u blizini postaje Amundsen–Scott na Južnom polu u Antarktici. Ondje se, primjerice, nalaze računala koja bilježe prikupljene podatke. Foto: Felipe Pedreros, IceCube/NSF.
objavljeno

Znanstvenici iz Njemačke razvili su sustav koji može gotovo trenutačno izračunati smjer i energiju neutrina, čime otvaraju put preciznijem traženju izvora kozmičkog zračenja.


Kozmičko zračenje stalno bombardira Zemlju, a čine ga mlazovi elektrona, protona i neutrina čije porijeklo još uvijek zbunjuje astrofizičare. Najviše pozornosti privlače neutrini, gotovo nevidljive čestice koje prolaze kroz prostor i materiju gotovo bez ikakvih interakcija. Upravo zbog tog svojstva smatraju se najpouzdanijim tragovima svemirskih događaja; putuju gotovo ravno od izvora do Zemlje, što ih čini ključnima za otkrivanje mjesta nastanka kozmičkog zračenja.

Od 2009. međunarodni tim znanstvenika prati te čestice pomoću detektora IceCube na Južnom polu. Najnoviji iskorak dolazi iz grupe profesorice Anne Franckowiak na Ruhrskom sveučilištu u Bochumu. Njezin je tim razvio algoritme koji mogu u roku od 30 sekundi nakon dolaska neutrina izračunati njegovu energiju i smjer te podatke poslati opservatorijima diljem svijeta. “Naš sustav daje prvu procjenu gotovo odmah, a zatim preciznije obrađuje podatke sporijim postupkom”, objašnjava Franckowiak.

Podrži Kozmos.hr

Postani član i podrži nezavisno novinarstvo.

Postani član »
Buy Me a Coffee članstvo

Zahvaljujući novim metodama, izračuni su četiri do pet puta precizniji nego prije. Time se znatno povećava šansa da teleskopi usmjere pogled prema pravom dijelu neba u trenutku kada potencijalni izvor kratko zasja, primjerice prilikom iznenadne emisije visokoenergetskog zračenja.

Potraga za izvorima još traje

Unatoč napretku, istraživači još nisu pronašli konačan izvor neutrina. Među mogućim kandidatima razmatrani su tzv. događaji plimnog razaranja, situacije kada se zvijezda previše približi uspavanoj crnoj rupi, čija gravitacija rastegne i rastrgne zvijezdu. Detektor IceCube ranije je zabilježio tri neutrina koja su možda potjecala iz takvih događaja. No, nova analiza pokazala je da tragovi čestica ne odgovaraju položajima gdje su se ti događaji zbili.

Rezultati su objavljeni u tri znanstvena rada, jedan u časopisu The Astrophysical Journal, a dva (ovdje i ovdje) na otvorenom serveru arXiv. Iako odgovor još nije pronađen, nova tehnologija pokazuje koliko je važno pratiti neutrine u stvarnom vremenu, jer svaki zabilježeni trag mogao bi jednom otkriti izvor najenergetskijih čestica u svemiru.

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.