kozmos.hr
Astronomija

Novi algoritam dubokog učenja može pronaći ‘Zemlju 2.0’

Novi algoritam dubokog učenja može pronaći 'Zemlju 2.0'
objavljeno

Algoritmi dubokog učenja mogli bi revolucionirati potragu za egzoplanetima nalik Zemlji. Nova studija istražuje kako se algoritmi bazirani na neuronskoim mrežama mogu koristiti za otkrivanje ovih planeta pomoću podataka iz metode detekcije radijalne brzine (RV).


Tim međunarodnih istraživača razvio je algoritam temeljen na neuronskoj mreži kako bi unaprijedio detekciju egzoplaneta sličnih Zemlji. Ovi planeti su inače teško uočljivi u podacima radijalne brzine zbog intenzivne aktivnosti zvijezda domaćina. Studija, objavljena na otvorenom serveru arXiv, ukazuje na potencijal novih metoda u astronomiji. “Strojno učenje je jedan od najučinkovitijih alata za obradu velikih količina podataka u znanosti,” navode autori studije. “Različiti algoritmi već su predloženi za smanjenje utjecaja zvjezdane aktivnosti i bolju detekciju planeta male mase i/ili dugih orbitalnih perioda.”

Testiranje Algoritma na Poznatim Zvijezdama

Istraživači su svoj algoritam primijenili na tri zvijezde: Sunce, Alfa Centauri B (HD 128621) i Tau Ceti (HD 10700). Alfa Centauri B je udaljena 4,3 svjetlosne godine, dok je Tau Ceti udaljena 12 svjetlosnih godina. Nakon umetanja simuliranih planetarnih signala, algoritam je uspješno identificirao egzoplanete s orbitalnim periodima od 10 do 550 dana za Sunce, 10 do 300 dana za Alfa Centauri B i 10 do 350 dana za Tau Ceti. Trenutno, detekcije egzoplaneta oko Alfa Centauri B nisu potvrđene, dok sustav Tau Ceti ima osam egzoplaneta koji su navedeni kao “nepotvrđeni”. Algoritam je također identificirao moguće egzoplanete veličine četiri puta veće od Zemlje unutar naseljivih zona tih zvijezda. Dodatna analiza otkrila je simulirani egzoplanet 2,2 puta veći od Zemlje na istoj udaljenosti kao Zemlja od Sunca.


Budućnost Potrage za Egzoplanetima

Autori studije ističu da bi dodatni podaci, poput vremena tranzita i svemirske fotometrije, mogli dodatno poboljšati identifikaciju egzoplaneta sličnih Zemlji. Misija PLATO, svemirskog teleskopa Europske svemirske agencije, koja je planirana za lansiranje 2026. godine, mogla bi značajno doprinijeti ovom istraživanju. PLATO će biti smješten u L2 Lagrangeovoj točki i skenirat će do milijun zvijezda u potrazi za stjenovitim egzoplanetima. Ova studija dolazi u vrijeme kada je NASA potvrdila postojanje 5.632 egzoplaneta, uključujući 201 stjenoviti egzoplanet. Nadolazeća misija PLATO pruža izvanrednu priliku za otkrivanje mnogih novih stjenovitih egzoplaneta u našoj galaksiji. Ovi napreci naglašavaju ključnu ulogu dubokog učenja u modernoj astronomiji i otvaraju nove horizonte u potrazi za planetima nalik Zemlji.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.