kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Nove procjene: 300 milijuna planeta pogodnih za život u našoj galaksiji
Svemir

Nove procjene: 300 milijuna planeta pogodnih za život u našoj galaksiji

objavljeno

U našoj galaksiji postoji 300 milijuna egzoplaneta. To znači da na njima postoje uvjeti za razvoj kompleksnog života. Jesmo li sami u svemiru?

Koliko je velik svemir u kojem živimo? Nemoguće je dati konkretan odgovor jer i dalje ne posjedujemo tehnologiju kojom bi ga mogli izmjeriti. Možemo pričati o znanstvenim procjenama, ali većina svemira ostaje de facto neistražena.

Možda možemo malo preciznije procijeniti veličinu naše galaksije. Sve u svemu, radi se o ogromnoj nakupini planeta. No koliko ima sličnih Zemlji? Još jedno iznimno komplicirano pitanje. Na temelju matematike i određenih zapažanja tijekom godina, pronašli smo više-manje solidan odgovor.

Novo istraživanje, koristeći podatke s Keplerovog teleskopa, procjenjuje da u našoj galaksiji postoji 300 milijuna planeta koji podržavaju život. Najbolja stvar je to što su relativno blizu Zemlji. Radi se o udaljenosti manjoj od 30 svjetlosnih godina.

Otkrića zajedno s novim procjenama, objavljena su u časopisu The Astronomical Journal.

Na ovom širokom istraživanju sudjelovali su stručnjaci iz NASA-e, SETI instituta i drugih organizacija diljem svijeta kako bi bolje objasnili našu galaksiju.

Iako se 300 milijuna planeta čini kao ogromna brojka, zapravo je daleko od ukupnog zbroja planeta u Mliječnom putu. Prema najnovijim procjenama, uzevši u obzir da jedna zvijezda ima bar jedan planet, naša galaksija sadrži 100-400 milijardi planeta.

Vidljivi svemir pak sadrži 125 milijardi galaksija.

Ko-autor Jeffrey Coughlin , znanstvenik sa SETI instituta koji se bavi egzoplanetima, naime otkriva kako smo „po prvi put složili sve dijelove slagalice i dali pouzdan broj planeta pogodnih za život u našoj galaksiji.“

S realnom brojkom egzoplaneta možemo lakše pristupiti Drakeovoj jednadžbi.

„Ovo je glavna varijabla Drakeove jednadžbe  koja se koristi kako bi se izračunao broj potencijalno komunicirajućih civilizacija. Jedan smo korak bliže shvaćanju jesmo li sami u svemiru.“ – istraživač otkriva.

Drakeova jednadžba bavi se izračunom koliko tehnološki naprednih izvanzemaljskih civilizacija može postojati u našoj galaksiji te koliko njih možemo kontaktirati sa Zemlje.

Istraživači su u novoj revidiranoj procjeni količine svjetova pogodnih za život, tražili planete slične našoj Zemlji. U obzir su ušli i planeti sa stjenovitim površinama.

Potom su tražili zvijezde slične Suncu po veličini, starosti i temperaturi.

Sljedeći bitan faktor koji su imali na umu jest kriterij pitke vode na površini egzoplaneta. To najviše utječe na njegovu pogodnost za život. Sve su to uzeli u obzir prilikom istraživanja koje se razlikuje od prethodnih po tome što ne temelji svoju procjenu isključivo na udaljenosti planeta od svoje zvijezde.

Novo istraživanje sagledava još neke stvari kao što je količina svijetla koje zvijezda isijava prema planetu. Ovo je presudno za aproksimaciju mogućnost postojanja pitke vode na površini.

Istraživači su pri tom gledali podatke koje su prikupili Keplerov svemirski teleskop i Gaia misija Europske svemirske agencije.

Keplerov teleskop prestao je s traženjem egzoplaneta još 2018., a tijekom svojeg rada identificirao je čak 2 800 takvih planeta širem galaksije. Mnogi od ovih svjetova i dalje čekaju službenu potvrdu, nakon čega će biti uvršteni u ukupan broj otkrivenih egzplaneta.

Do sad smo otkrili i potvrdili 4 296 egzoplaneta. Postoji još 5634 NASA-ini kandidata te 3188 zvjezdanih sustava. Može saznati više o ovome na poveznici.

Ovdje se nalazi i SETI-jeva izjava za medije.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.