Tim astrofizičara sa Sveučilišta u Beču, pod vodstvom Núrie Miret-Roig, napravio je značajan napredak u razumijevanju ranih faza razvoja zvijezda, prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Astronomy. Istraživanje se fokusira na različite metode mjerenja dobi zvijezda, pružajući nova saznanja o razvoju zvjezdanih skupina.
Ključni dio studije bavi se usporedbom izokronskih mjerenja i dinamičkog praćenja. Dok izokronska mjerenja određuju vrijeme nastanka zvijezda, dinamičko praćenje pruža uvid u period kada zvijezde započinju svoj samostalan životni put, obično oko 5,5 milijuna godina nakon formiranja, u proučenim zvjezdanim skupinama.
Ova studija ima važnu ulogu u preciznijem definiranju početnih faza života zvijezda. Dob zvijezda, iako osnovni parametar u astrofizici, predstavljala je izazov u smislu točnog mjerenja. Istraživački tim analizirao je šest zvjezdanih skupina koje su bliske i mlade, otkrivajući nove detalje o njihovoj dobi i evoluciji.
Mlađe zvijezde?
Analiza je pokazala značajnu razliku između rezultata dobivenih izokronskim mjerenjima i onih dobivenih dinamičkim praćenjem. Otkriveno je da su zvijezde, prema dinamičkom praćenju, mlađe za oko 5,5 milijuna godina u usporedbi s isokronskim mjerenjem. Miret-Roig, glavna autorica studije, naglašava da ove razlike impliciraju da svaka metoda mjeri različite aspekte u razvoju zvijezda.
João Alves, suautor studije, ističe važnost ovih otkrića za razumijevanje procesa formiranja zvijezda i evolucije zvjezdanih sustava, uključujući i formiranje planeta i galaksija. Studija daje novu perspektivu na kronologiju razvoja zvijezda, posebno u pogledu procjene trajanja faze u kojoj mlade zvijezde ostaju unutar roditeljskog oblaka.
Podaci korišteni u istraživanju dolaze iz misije Gaia, zajedno s radijalnim brzinama sa Zemlje, što omogućuje precizno praćenje položaja zvijezda. Miret-Roig naglašava kako će nadolazeći spektroskopski pregledi, poput WEAVE, 4MOST i SDSS-V, proširiti ovu vrstu istraživanja na cijelo Sunčevo susjedstvo.
Tijekom istraživanja, tim je naišao na dosljednu i neočekivanu razliku između dviju metoda određivanja dobi zvijezda. Ova konzistentna razlika, koja nije bila posljedica promatračkih pogrešaka, sugerira da metode mjere različite aspekte razvoja zvijezda.
Studija se temelji na analizi šest bliskih i mladih zvjezdanih skupina, pri čemu je otkriveno da ‘ugrađena faza’ traje oko 5,5 milijuna godina. Ovaj period može varirati ovisno o masi zvjezdane skupine i stupnju povratnih veza.
Primjena ove nove tehnike na druge mlade i bliske zvjezdane skupine mogla bi pružiti nove uvide u proces formiranja zvijezda i njihovu dinamiku razdvajanja, naglašava Miret-Roig. Ovo istraživanje otvara put budućim otkrićima u području astrofizike, pružajući jasniju sliku evolucije zvijezda i zvjezdanih skupina, što je ključno za razumijevanje nastanka Mliječnog puta i drugih galaksija.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
