Sliči li ljudski mozak kompliciranoj mreži galaksija u svemiru?
„Sliči li ljudski mozak svemiru ili obrnuto?“ – predmet je najnovijeg istraživanja talijanskih znanstvenika, neurokirurga Alberta Felettija i astrofizičara Franca Vazze.
Iako se radi o ogromnoj razlici u veličini, stručnjaci su uspjeli usporediti svemirsku mrežu galaksija i neuronsku mrežu ljudskog mozga.
Sličnosti su zapanjile istraživače i izazvale val novih otkrića.
Pokušat ću ukratko objasniti. Novi nalazi dokaz su da fizički procesi potpuno drugačijih naravi, neovisno o prostoru i veličini, mogu proizvesti identične rezultate.
Pogledajmo sličnosti između mozga i mreže galaksija, te sami prosudite radi li se o nevjerojatnom otkriću ili ne.
Zamislite mrežu u mozgu s preko 70 milijardi neurona. Galaktičke mreže koje mi poznajemo, sadrže još više „neurona“ – oko 100 milijardi galaksija.
Nemoguće je usporediti takve veličine. Možemo samo pričati o njihovom sastavu. Iz tog razloga pogledat ćemo mase ova dva kompleksa sustava. Mozgu i galaksijama zajedničko je to što okupiraju razmjerno isti obujam unutar danog prostora.
U oba slučaju, radi se 30-postotnoj masi. Ostatak od 70% zauzima voda u mozgu odnosno crna energija u svemiru.
Znanstveni eksperimenti
Talijanski znanstvenici proveli su istraživanje na temelju spomenutih činjenica. Usporedivši distribuciju materije iz moždane i galaktičke simulacije, istraživači su našli sličnosti između dva potpuno drugačija sistema.
Astrofizičar Franco Vazza tvrdi da je koristio standardnu kozmološku tehniku. Izračunali su spektar snage koji im je dao sljedeće rezultate:
„Izračunali smo spektar snage za oba sistema standardnom kozmološkom metodom izračuna prostorne distribucije galaksija“ objašnjava Franco Vazza. „Analiza je pokazala da distribucija fluktuacije neuronske mreže u cerebellumu (na razini od 1 mikrometra do 0,1 milimetra), ima isti trend distribucije materije kao i kozmička mreža (na razini od 5 milijuna svjetlosnih godina do 500 milijuna svjetlosnih godina).“
Pored toga, provodili su eksperimente na drugim parametrima mozga i mreže galaksija te otkrili frapantne sličnosti. Suprotno očekivanjima, uspostavilo se da postoji mnogo identičnih strukturalnih karakteristika.
Ova naznaka podupire teoriju da se sistemi, bez obzira na prirodu interakcija i sile, razvijaju prema istim fizičkim principima.
Sudionik istraživanja, neurokirurg Alberto Felleti izjavio je
„Veća je sličnost između struktura ova dva sistema nego među galaktičkom mrežom i pojedinačnom galaksijom ili među neuronskom mrežom i samim neuronom.“
Sve u svemu, mislim da je ovo istraživanje početak niza temeljitih istraživanja koji će potpuno promijeniti našu percepciju i shvaćanje kako mozga, tako i svemira. Po mojem mišljenju, radi se o jednom od najznačajnijih otkrića ove godine.
Pročitajte publikaciju iz „Frontiers of Physics“ na poveznici.