Zahvaljujući neobičnim signalima iz dubina svemira, astronomi su uspjeli locirati više od tri četvrtine materije koja je desetljećima izmicala svim instrumentima.
U svemiru postoji golema količina obične materije koju nikad nismo uspjeli vidjeti. Ne tamne tvari, već one koju čine protoni, neutroni i elektroni — sve ono što tvori zvijezde, planete, plinove, pa i nas same. No njezina lokacija ostala je misterij: znali smo da je tu negdje, ali ne i gdje. Sve do sada.
Astronomi iz Centra za astrofiziku Harvard & Smithsonian i s Caltecha upravo su objavili probojno otkriće: pomoću brzih radio izboja (FRB), kratkih, ali snažnih signala iz dalekih galaksija, uspjeli su mapirati običnu materiju u svemiru i to s preciznošću kakva dosad nije bila moguća.
Kozmička magla između galaksija
U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Nature Astronomy, istraživači su analizirali 60 FRB-ova koji su prošli kroz milijarde svjetlosnih godina svemira. Ti ultrakratki signali — koji traju svega nekoliko milisekundi — ponašaju se poput svjetionika. Kako prolaze kroz prostore između galaksija, njihova se svjetlost usporava i raspršuje ovisno o količini materije na putu.
Oko 76 posto ukupne obične materije u svemiru nalazi se u rijetkom, gotovo nevidljivom plinu koji ispunjava međugalaktički prostor. Otprilike 15 posto koncentrirano je u galaktičkim halima — prostranim sferičnim omotačima koji okružuju jezgre galaksija — dok se preostali dio nalazi u zvijezdama i gustim oblacima plina unutar samih galaktičkih diskova.
Rješenje misterija starog desetljećima
Ova studija nije prvi pokušaj da se detektira nestala materija, no dosad su svi pokušaji bili ograničeni. rendgenskog-zračenja, ultraljubičaste emisije i analize kvazara davale su samo djelomične tragove. Ono što je nedostajalo bila je mogućnost da se precizno izmjeri koliko materije postoji i gdje se točno nalazi.
“Problem nije bio u tome postoji li ta materija,” kaže Liam Connor, astronom s Harvarda i glavni autor studije. “Znali smo da mora biti tu. Pitanje je bilo: gdje točno?”
Odgovor je sada jasan: između galaksija, u kozmičkoj mreži nevidljivih niti koje povezuju sve strukture svemira. FRB-ovi su omogućili ono što nijedna druga metoda nije — da se ta tvar izravno izmjeri i kartira.
Početak nove ere kartiranja svemira
Otkriće se savršeno poklapa s računalnim simulacijama razvoja svemira, ali je prvi put da je takav rezultat potvrđen stvarnim podacima. Time je riješen jedan od ključnih problema moderne kozmologije — tzv. “problem nestalih bariona”.
“Brzi radio izboji omogućuju nam da vidimo ono što je inače potpuno nevidljivo,” objašnjava Vikram Ravi s Caltecha, suautor studije. “To je kao da svemir na trenutak upali svjetlo i pokaže gdje se sve skriva.”
Ova tehnika ne otkriva samo raspodjelu materije, već otvara vrata i drugim vrstama istraživanja — uključujući proučavanje gravitacijskih valova, razvoja strukture svemira i možda čak i prirode same tamne tvari.
Brzi radio izboji možda traju tek milisekundu, ali ono što nam govore ima ogroman značaj. Omogućuju nam da zavirimo u najmračnije dijelove svemira, da detektiramo ono što teleskopi ne mogu vidjeti, i da razumijemo kako je nastao svemir kakav danas promatramo.
Zahvaljujući njima, znanstvenici su riješili misterij koji je desetljećima zbunjivao astronomiju. Nestala materija nikad nije nestala — samo je bila nevjerojatno dobro skrivena.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
