Prvi instrument Europske svemirske agencije (ESA) koji je sletio na Mjesec otkrio je prisutnost negativnih iona na mjesečevoj površini, nastalih interakcijom sa solarnim vjetrom. Europski tim koji radi s instrumentom Negativni Ioni na Mjesečevoj Površini (engl. Negative Ions at the Lunar Surface – NILS) potvrdio je uspjeh ove znanstvene misije, koja je stigla na dalju stranu Mjeseca na letjelici Chang’e-6. Ovo otkriće nove komponente plazme na površini Mjeseca otvara nova vrata za istraživanje svemirske fizike te za ljudske i robotske misije u eri ponovnog istraživanja Mjeseca.
Prvi detektor negativnih iona na Mjesecu radio je povremeno kako bi prikupio više od tri sata podataka – tri puta više nego što je bilo potrebno za uspjeh misije. Ovo je prvi put da je ESA proizvela znanstvene podatke na mjesečevoj površini.
“Ovo je bila prva ESA-ina aktivnost na površini Mjeseca, svjetski znanstveni prvi uspjeh i prva lunarna suradnja s Kinom. Prikupili smo količinu i kvalitetu podataka koja je daleko premašila naša očekivanja,” kaže Neil Melville, ESA-in tehnički službenik za eksperiment izgrađen u Švedskom institutu za svemirsku fiziku (IRF).
Negativni ioni – nedostajući komad slagalice
Solarni vjetar je stalan tok zračenja i čestica sa Sunca. Zemljino magnetsko polje djeluje kao štit. Nasuprot tome, Mjesec nema magnetsko polje i ima vrlo rijetku atmosferu, nazvanu egzosfera. Kada solarni vjetar pogodi Mjesec, površina reagira, izbacujući sekundarne čestice.
Te čestice mogu biti pozitivno ili negativno nabijene, ili bez naboja. Dok su pozitivno nabijene čestice već mjerene iz orbite, mjerenje negativnih čestica bio je izazov. Negativni ioni su kratkog vijeka i ne mogu doći do orbite, zbog čega su europski znanstvenici morali upravljati svojim instrumentom blizu mjesečeve površine – neviđena misija za detektor čestica.
“Ova promatranja na Mjesecu pomoći će nam bolje razumjeti okoliš površine i djelovati kao vodič za istraživanje populacija negativnih iona na drugim bezzračnim tijelima u Sunčevom sustavu, od planeta do asteroida i drugih mjeseca,” objašnjava Martin Wieser, glavni istraživač NILS-a u IRF-u.
Uzbuđeni znanstveni tim već radi na visokokvalitetnim istraživačkim publikacijama kako bi podijelio svoja otkrića. Ova mjerenja i korištena instrumentacija mogu imati primjene za daljnja istraživanja lunarnog okoliša.
Uspješno slijetanje Chang’e-6
Chang’e-6 uspješno je sletio u ogromni krater na daljoj strani Mjeseca poznat kao Bazin Južnog Pola-Aitken 1. lipnja 2024. u 23:23 BST (2. lipnja 00:23 CEST). Tim NILS-a analizirao je parametre pozicije slijetanja (koordinate 153,99°W, 41,64°S), orijentaciju, kut sunca i temperature te zatražio aktivaciju instrumenta otprilike četiri sata nakon slijetanja.
NILS je počeo prikupljati znanstvene podatke 280 minuta nakon slijetanja. Prvo razdoblje prikupljanja podataka trajalo je 23 minute, dok se instrument nije vratio na nisku voltažu. Još nekoliko rundi prikupljanja podataka uslijedilo je između prekida komunikacija i ponovnog pokretanja.
“Između kratkih izbijanja punog napona i dugih razdoblja hlađenja instrument se zagrijavao. Činjenica da je ostao unutar svojih termalnih dizajnerskih granica i uspio se oporaviti u izuzetno vrućim uvjetima svjedoči o kvaliteti rada Švedskog instituta za svemirsku fiziku,” kaže Neil. NILS je isključen u 15:20 BST/16:20 CEST 3. lipnja 2024.
Praćenje sa Zemlje
Europske zemaljske stanice pružaju podršku misiji Chang’e-6 na njenom putu do Mjeseca i natrag. Nedugo nakon lansiranja iz Kine 3. svibnja 2024., ESA-ina stanica Kourou u Francuskoj Gvajani pratila je letjelicu nekoliko sati kako bi potvrdila njenu orbitu. Oko 25. lipnja, ESA će uhvatiti signale s letjelice dok se vraća na Zemlju s lunarnim uzorcima koristeći stanicu Maspalomas, kojom upravlja Instituto Nacional de Técnica Aerospacial (INTA) na Gran Canariji, Španjolska.
Ovo povijesno otkriće negativnih iona na Mjesecu predstavlja značajan korak naprijed u razumijevanju svemirske fizike i lunarnog okoliša. Uz uspješnu suradnju između ESA-e i Kine, otvara se nova era istraživanja koja obećava daljnje spoznaje o našem prirodnom satelitu i šire.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
