Tijekom arheoloških iskopavanja u području Regio IX u Pompejima, stručnjaci su naletjeli na zapanjujuće otkriće – dvoranu za bankete čiji su zidovi ukrašeni izuzetnim freskama prikazujući scene iz Trojanskog rata. Arheološki tim, koji neumorno otkriva bogatstva skrivena pod slojevima povijesti, svjedoči kako svako novo otkriće premašuje prethodno. Drevni grad Pompeji, koji je nestao pod pepelom Vezuva 79. godine nove ere, ponovno se našao u središtu javnosti zahvaljujući ovom spektakularnom nalazu. Na lokaciji poznatoj kao insula 10, arheolozi su otkrili impresivnu dvoranu za bankete s elegantno obojanim crnim zidovima, koji su dekorirani freskama inspiriranim mitološkim temama, posebice scenama iz Trojanskog rata. Ova raskošna dvorana simbolizira visoki društveni status, što dodatno potvrđuje prostranost prostora, prisutnost mosaika i fresaka iz tzv. trećeg stila, kako je naglašeno u izjavi predstavnika Arheološkog parka Pompeji.
Dominantne teme herojstva u prikazima posebno ističu sudbinu i mogućnost njezina mijenjanja, što potvrđuju izvanredno očuvane freske koje prikazuju Helenu i Parisa, identificirane grčkim natpisom koji Parisa označava njegovim drugim imenom ‘Aleksandar’, te Kasandru, kćer Priama, u paru s bogom Apolonom. U doba antičkog Rima, zidovi dvorana za bankete često su bili ukrašeni mitološkim figurama, koje su imale socijalnu funkciju – zabaviti goste i potaknuti diskusiju.
Slika velike dvorane s crnim zidovima u kojoj su otkrivene ove veličanstvene freske. Arheološki park Pompeji.
“Zidovi su bili obojeni u crno kako bi se prikrio dim lampi, a svjetlo lucerna dalo je dojam da freske oživljavaju, posebno nakon nekoliko čaša dobrog vina iz regije Kampanija”, objašnjava s osmijehom Gabriel Zuchtriegel, generalni direktor Arheološkog parka Pompeji. Dvorana, duga oko 15 metara i široka 6 metara, otvara se prema vanjskom dvorištu s dugim stubištem bez dekoracija. Ispod lukova ovog stubišta otkriven je velik broj građevinskog materijala, skice dva para gladijatora te crtež koji prikazuje veliki stilizirani falus, vjerojatno nacrtan ugljenom.
Osim dvorane, iskopavanja su otkrila i dvije međusobno povezane kuće, kuću s pekarom i fullonicu (praonicu), smještene uz ulicu Via Nola, čije su fasade otkrivene već krajem 19. stoljeća. Iza ovih kuća, koje su još uvijek predmet istraživanja, otkrivene su prostorije ukrašene freskama koje su se obnavljale u trenutku erupcije. Talijanske kulturne vlasti i arheolozi uvjereni su da će ova otkrića dodatno obogatiti razumijevanje povijesti Pompeja i potaknuti daljnja istraživanja. “Pompeji su zaista riznica puna blaga koja nas neprestano iznenađuju”, izjavio je ministar kulture Gennaro Sangiuliano, naglašavajući globalni značaj ovog lokaliteta i najavljujući financiranje novih iskopavanja. Ova izvanredna otkrića ne samo da nas vraćaju u prošlost već i osvjetljavaju bogatu kulturu i umjetnost koja je vladala u srcu antičkog Rima.
