NASA je odabrala tri napredna znanstvena instrumenta za nadolazeće misije na Mjesec. Dva će biti ugrađena u novo lunarno terensko vozilo, dok će treći iz orbite pružati regionalni kontekst. Svi su dio šire strategije programa Artemis, čiji je cilj istraživanje južnog polarnog područja i priprema za dugoročni boravak čovjeka na Mjesecu.
Povratak lunarnim vozilima nakon više od pola stoljeća
Lunarno terensko vozilo (LTV) bit će prvo vozilo s posadom koje će se kretati površinom Mjeseca nakon više od 50 godina. Dizajnirano je za dvoje astronauta, ali može djelovati i autonomno, bez ljudske prisutnosti. Omogućit će istraživanje prostranih regija, prikupljanje podataka s više lokacija i logističku podršku astronautima na terenu.
NASA trenutno surađuje s trima privatnim tvrtkama — Intuitive Machines, Lunar Outpost i Venturi Astrolab — koje razvijaju vlastite verzije LTV-a. Sve su prošle preliminarne tehničke preglede, a konačna odluka o vozilu koje će se koristiti u prvoj demonstracijskoj misiji očekuje se do kraja 2025.
“Lunarno terensko vozilo omogućit će ljudima da stignu dalje nego ikad prije po površini Mjeseca,” izjavila je Nicky Fox, voditeljica Znanstvenog direktorata u NASA-i. “Zahvaljujući kombinaciji ljudskog i robotskog istraživanja, instrumenti na LTV-u omogućit će nam otkrića koja će unaprijediti razumijevanje Mjeseca, ali i pridonijeti sigurnosti astronauta i letjelica.”
Dva instrumenta analiziraju površinu i podzemlje
Prvi instrument, AIRES (Artemis Infrared Reflectance and Emission Spectrometer), analizirat će površinske minerale i hlapive tvari — spojeve koji lako isparavaju, poput vode, amonijaka ili ugljikova dioksida. Kombinirajući infracrvenu spektroskopiju s vizualnim snimanjem, AIRES će stvarati panoramske karte raspodjele resursa u južnoj polarnoj regiji. Projekt vodi Phil Christensen sa Sveučilišta Arizona State.
Drugi instrument, L-MAPS (Lunar Microwave Active-Passive Spectrometer), omogućit će uvid u slojeve ispod površine Mjeseca. Kombinira spektrometar i radar koji prodire u tlo te može mjeriti temperaturu, gustoću i unutarnju strukturu do dubine od 40 metara. Cilj mu je otkriti moguće naslage leda i druge geološke značajke važne za buduću lunarnu infrastrukturu. Razvoj instrumenta vodi Matthew Siegler sa Sveučilišta Havaji u Manoi.
“Zajedno, ovi će instrumenti značajno doprinijeti razumijevanju sastava Mjeseca — i na površini i ispod nje,” rekao je Joel Kearns, zamjenik voditelja Znanstvenog direktorata za istraživanje u NASA-i. “Omogućit će nam da kartiramo resurse, identificiramo potencijalne zalihe leda i pratimo promjene kroz vrijeme.”
Orbitalni spektrometar pruža širu znanstvenu sliku
Treći odabrani instrument, UCIS-Moon (Ultra-Compact Imaging Spectrometer for the Moon), bit će lansiran u sklopu buduće orbitalne misije. Njegova će uloga biti dopuna podacima s površine kroz šire kartiranje geologije, raspodjele hlapivih tvari i učinaka ljudske aktivnosti.
Iz orbite, UCIS-Moon će omogućiti znanstvenicima da prepoznaju lokacije posebno vrijedne za prikupljanje uzoraka, kao i da precizno izmjere toplinska i mineralna svojstva površine. Bit će to najsitnija prostorna razlučivost dosad za podatke o vodi i materijalima na Mjesecu. Instrument razvija tim koji vodi Abigail Fraeman iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon (JPL) u Kaliforniji.
Znanstveni temelji za ljudsku prisutnost i put prema Marsu
Svi instrumenti odabrani su u skladu s prioritetima programa Artemis, koji uključuju znanstvena istraživanja, gospodarsku održivost i izgradnju temelja za buduće misije s posadom na Mars. NASA-in pristup kombinira izravnu ljudsku prisutnost s robotskim sustavima na površini i u orbiti, čime se povećava znanstveni domet i učinkovitost misija.
S novim instrumentima, NASA će moći karakterizirati lunarnu površinu na neviđenoj razini detalja — ne samo ondje gdje astronauti hodaju, već diljem cijelog južnog polarnog područja. To otvara vrata desetljećima budućih otkrića i dugoročne prisutnosti čovjeka izvan Zemlje.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
