NASA je u srijedu objavila prve precizne snimke kometa 3I/Atlas, rijetkog međuzvjezdanog objekta koji prolazi kroz Sunčev sustav. Fotografije su razocarale mnoge, koji su ocekivali puno kvalitetnije fotografije objekta. Otkriven je tijekom ljeta i treći je potvrđeni komet koji potječe iz drugog zvjezdanog sustava. Prošlog je mjeseca proletio pokraj Marsa na potpuno sigurnoj udaljenosti.
Tri NASA-ine letjelice na i oko Marsa snimile su ga dok se nalazio 29 milijuna kilometara od planeta. Zabilježile su kompaktnu jezgru okruženu raspršenim materijalom, a opažanja su dopunila i dva ESA-ina orbitera koja kruže oko Marsa.
U sljedećim tjednima pratit će ga niz svemirskih i zemaljskih instrumenata. NASA očekuje nova mjerenja sa Svemirskog teleskopa James Webb, a astronomi širom svijeta već ga prate teleskopima sa Zemlje. Trenutačno se nalazi oko 307 milijuna kilometara od Zemlje, a talijanski astronom Gianluca Masi iz Virtual Telescope Projecta objavio je i najnovije snimke.
3I/Atlas je moguće vidjeti u ranojutarnjim satima manjim teleskopom.
“Interes je ogroman. Svaki teleskop koji možemo usmjeriti prema njemu jest usmjeren prema njemu”, rekao je Shawn Domagal-Goldman, vršitelj dužnosti ravnatelja NASA-ina odjela za astrofiziku.
Međuzvjezdani putnik brzo se udaljava od Zemlje
Najbliže Zemlji 3I/Atlas će doći sredinom prosinca, i to na udaljenost od 269 milijuna kilometara. Nakon toga će napustiti Sunčev sustav i vratiti se u duboki međuzvjezdani prostor.
ESA-ina letjelica Juice, koja putuje prema Jupiteru, cijeli je mjesec promatrala komet nakon njegova približavanja Suncu. No znanstvenici će podatke moći preuzeti tek u veljači jer glavna antena Juicea trenutačno služi kao zaštita od Sunčeva zračenja, što ograničava prijenos podataka.
Komet je dobio ime po teleskopu u Čileu kojim je prvi put opažen. Prema procjenama, promjer jezgre mogao bi biti bilo gdje između 440 metara i 5,6 kilometara. Dinamika njegova kretanja upućuje na to da je riječ o vrlo starom objektu koji bi mogao potjecati iz zvjezdanog sustava starijeg od našeg.
To znači da 3I/Atlas nije samo pogled u neki drugi planetarni sustav, nego i u daleku prošlost, toliko daleku da prethodi nastanku Zemlje i Sunca.
Zbog djelomičnog prekida rada saveznih institucija NASA proteklih tjedana nije mogla odgovarati na brojne špekulacije koje su se pojavile na društvenim mrežama. Ipak, službenici su u srijedu jasno poručili da “prijateljski posjetitelj”, kako ga nazivaju, nije ništa drugo nego komet.
Agencija neprestano traga za životom izvan Zemlje, rekao je NASA-in pomoćnik ravnatelja Amit Kshatriya, no u ovom je slučaju dilema krajnje jednostavna: “3I/Atlas je komet.”
Ova snimka prikazuje komu plinova i prašine oko kometa 3I/ATLAS, trećeg međuzvjezdanog objekta koji su astronomi do danas potvrđeno otkrili. Zabilježena je 9. listopada 2025. instrumentom na NASA-inoj letjelici MAVEN, koja već više od deset godina iz Marsove orbite proučava njegovu atmosferu i okoliš. Instrument koristi ultraljubičasti dio spektra kako bi otkrio kemijski sastav materijala u kadru. Najsvjetlija točka na sredini prikazuje položaj kometa. Svjetliji tonovi oko njega označavaju područja u kojima je instrument zabilježio atome vodika koji izlaze iz kome. Do toga dolazi kada Sunčeva toplina zagrije površinu i led vode prelazi izravno u paru. U svemiru se te molekule vode potom razdvajaju na atome kisika i vodika. Zasluge: NASA / Goddard / LASP / CU BoulderOvo je ultraljubičasti kompozit vodikovih atoma oko kometa 3I/ATLAS. Snimljen je 28. rujna 2025., samo nekoliko dana prije najbližeg prolaska kometa pokraj Marsa. Podatke je zabilježio instrument na NASA-inoj letjelici MAVEN, koja Mars proučava iz orbite od 2014. Instrument Imaging Ultraviolet Spectrograph radi u ultraljubičastom području spektra i otkriva kemijski sastav plinova u vidnom polju. Snimka prikazuje vodik iz triju izvora. Na krajnjoj lijevoj strani nalazi se slabiji trag vodika iz kometa. Na desnoj strani vidi se mnogo snažnije zračenje vodika iz Marsove gornje atmosfere. Između ta dva izvora nalazi se difuzno emisijsko područje međuplanetarnog vodika koji ispunjava prostor između planeta. MAVEN-ov spektrograf uspio je razdvojiti ova tri izvora prema njihovim brzinama, što omogućuje jasno prepoznavanje vodika iz samog kometa. Zato se kometov signal pojavljuje kao mala, zaokružena emisija umjesto izdužene strukture. Zasluge: NASA / Goddard / LASP / CU BoulderKombinirane snimke kometa 3I/ATLAS s misije PUNCH. Komet 3I/ATLAS vidi se kao svijetla točka blizu središta ove slike, nastale spajanjem opažanja NASA-ine misije PUNCH prikupljenih između 20. rujna i 3. listopada 2025., dok se komet nalazio otprilike 231 do 235 milijuna milja od Zemlje. Rep je vidljiv kao kratko izduženje prema desnoj strani kadra. Zvijezde se u pozadini prikazuju kao potezi zbog kretanja letjelice tijekom snimanja. Zasluge: NASA / Southwest Research Institute.Međuzvjezdani komet 3I/ATLAS, označen crvenim krugom u središtu kadra, prikazan je na snimci koju je zabilježio instrument L’LORRI na NASA-inoj letjelici Lucy. Slika je sastavljena od niza ekspozicija snimljenih 16. rujna 2025., u trenutku kada se komet približavao Marsu. Tada je Lucy bila otprilike 386 milijuna kilometara od 3I/ATLAS-a, na svom putu prema osam trojanskih asteroida koji dijele orbitu s Jupiterom. L’LORRI je zabilježio komu, raspršen omotač plina i prašine oko jezgre, kao i rep koji se proteže kao blijeda pruga desno od kometa. Prikazani dio neba širok je oko 11 lučnih minuta, što odgovara otprilike trećini prividnog promjera Mjeseca. Sjever Sunčeva sustava nalazi se na vrhu kadra. Zasluge: NASA / Goddard / SwRI / JHU-APLKamera HiRISE (High Resolution Imaging Science Experiment) na NASA-inoj letjelici Mars Reconnaissance Orbiter snimila je ovu fotografiju međuzvjezdanog kometa 3I/ATLAS 2. listopada 2025. U trenutku snimanja komet se nalazio oko 0,2 astronomske jedinice od letjelice, što odgovara približno 30 milijuna kilometara. Zasluge: NASA / JPL-Caltech / University of ArizonaOvo je prikaz kometa 3I/ATLAS zabilježen između 15. i 26. listopada 2025. pomoću misije SOHO, zajedničkog projekta ESA-e i NASA-e. U središtu se vidi blago povećanje sjaja koje označava položaj kometa. Zasluge: Lowell Observatory / Qicheng Zhang
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
Podržavaš istraživačko pisanje i razvoj novih serijala.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamteći vaše postavke i preferencije. Pritiskom na "Prihvati" pristajete na upotrebu SVIH kolačića.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva tijekom korištenja web stranice. Od toga se kolačići koji su kategorizirani po potrebi pohranjuju u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web mjesta. Također koristimo kolačiće treće strane koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovu web stranicu. Ovi će se kolačići pohraniti u vaš preglednik samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost povući privolu za spremanje ovih kolačića. Isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Potrebni kolačići nužni su za pravilno funkcioniranje web stranice. Ova kategorija uključuje samo kolačiće koji osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web mjesta. Ovi kolačići ne pohranjuju nikakve osobne podatke.
Svi kolačići koji možda nisu osobito potrebni za funkcioniranje web stranice i koji se posebno koriste za prikupljanje osobnih podataka korisnika putem analitike, oglasa i drugog ugrađenog sadržaj. Za korištenje ovih kolačića potreban je vaš pristanak.
