Mars, poznat kao crveni planet, predstavlja Zemlji najbliži objekt u Sunčevom sustavu. Pretpostavlja se da je Mars prije nekoliko milijardi godina bio svijet vrlo sličan našem, obilježen rijekama, oceanima i jezerima. Vjeruje se da je crveni planet u svojoj dalekoj prošlosti bio znatno drugačiji, možda čak i sličan različitim ekosustavima koje danas nalazimo na Zemlji. Budući da je na Marsu nekad postojala tekuća voda, mnogi stručnjaci smatraju da su uvjeti mogli biti pogodni za život kakav poznajemo. Ukoliko je život zaista nekad bio prisutan na Marsu, naše suvremene misije mogle bi otkriti tragove tog davnašnjeg života.
Dok mi provodimo svoje svakodnevne aktivnosti na Zemlji, jedan nuklearno pogonjen robot veličine malog automobila istražuje Mars u potrazi za fosilima. Za razliku od svojeg prethodnika, rovera Curiosity, NASA-in rover Perseverance ima jasno definiran cilj — “tražiti potencijalne dokaze prošlog života“, sukladno službenim ciljevima misije.
Jezero na Marsu
Krater Jezero odabran je za mjesto slijetanja prvenstveno zbog prisutnosti drevnih muljeva i drugih sedimenata koji su se nakupljali gdje je rijeka ulijevala u jezero, prije više od tri milijarde godina. Iako nije poznato postojanje života u tom jezeru, Perseverance bi mogao otkriti dokaze koji bi to potvrdili. Možemo zamisliti kako Perseverance otkriva velike, izvrsno očuvane fosile mikrobnih kolonija slične “stromatolitima”, koji su nastali djelovanjem fotosintetskih bakterija na drevnim obalama Zemlje. Ovi bi fosili bili dovoljno veliki da ih roverove kamere jasno snime, a mogući su i kemijski dokazi o drevnom životu koje bi mogli detektirati roverovi spektroskopski instrumenti. Međutim, kako objašnjava Sean McMahon, profesor astrobiologije sa Sveučilišta u Edinburghu, čak i u ovako optimističnim scenarijima, ne bismo bili posve sigurni da smo našli prave fosile sve dok ih ne promotrimo pod mikroskopom u zemaljskim laboratorijima. To je stoga što geološke formacije koje nastaju kroz abiogene procese mogu imitirati izgled fosila, a takve formacije nazivamo pseudofosilima. Zbog toga Perseverance ne samo da traga za fosilima na licu mjesta, već i prikuplja uzorke. Ako sve prođe kako treba, oko 30 uzoraka bit će vraćeno na Zemlju misijom koja se planira u suradnji s Europskom svemirskom agencijom (ESA).
Ranije ovog mjeseca, NASA je najavila otkriće izuzetno zanimljivog uzorka, 24. po redu koji je Perseverance prikupio, a koji je neformalno nazvan ‘Comet Geyser‘. Taj uzorak potječe s geološke formacije zvane Bunsen Peak, dio stjenovitog sloja zvanog Margin Unit, smještenog blizu ruba kratera Jezero. Pretpostavlja se da je ova stjenovita jedinica nastala uz obalu drevnog jezera, a analize roverovih instrumenata pokazale su da uzorak iz Bunsen Peaka sadržava uglavnom karbonati, osnovne komponente stijena poput vapnenca, krede i travertina na Zemlji. Čestice karbonata spojene su čistim silicijem, što je slično opalu ili kvarcu. Ken Farley, glavni znanstvenik projekta Perseverance, izjavio je u NASA-inom priopćenju za javnost: “Ovo je vrsta stijene koju smo se nadali pronaći kada smo odlučili istražiti krater Jezero.” No, što točno čini karbonate posebnima? Zašto je uzorak iz Bunsen Peaka posebno intrigantan s astrobiološkog stajališta, odnosno u kontekstu proučavanja života u svemiru? Ova stijena mogla je nastati u uvjetima pogodnim za život, koji su sposobni podržati metaboličke procese kakve poznajemo.
Voda na Marsu
Prisutnost vode ključni je preduvjet za naseljivost Marsa. Karbonati i silicij mogu se taložiti izravno iz tekuće vode, što naglašava mogućnost da je Uzorak 24 mogao precipitirati iz jezerske vode pod uvjetima pogodnim za život. Međutim, karbonati su na Marsu rijetki unatoč obilju CO₂. Njihova prisutnost u ranom vlažnom okruženju Marsa sugerira da bi se CO₂ trebao otopiti i formirati karbonate, zagonetka čije bi rješenje moglo biti otkriveno analizom Bunsen Peaka i Uzorka 24 kad stignu na Zemlju. Osim toga, slični sedimentarni karbonati na Zemlji poznati su po iznimnim fosilima poput stromatolita, koje direktno talože bakterije, iako takvi primjerci još nisu pronađeni od strane Perseverancea.
Na Margin Unitu, koncentrični kružni uzorci vjerojatno su rezultat atmosferskih utjecaja, a mala veličina zrna uzorka ‘Comet Geyser’ sugerira potencijal za očuvanje delikatnih fosila. Fini karbonati mogu čak zadržati organske tvari, poput modificiranih masti i pigmenata, zahvaljujući silicijskom cementu koji pruža zaštitu od kemijskih i fizičkih promjena kroz milijarde godina. Sean McMahon i njegov tim preporučili su uzorkovanje ovakvih stijena u pripremi za misiju, naglašavajući njihov značaj za astrobiologiju. Da bismo otkrili tajne ovog uzorka, moramo ga prvo sigurno vratiti na Zemlju.
Nedavna neovisna recenzija kritizirala je NASA-ine planove za povratak uzoraka s Marsa kao previše rizične, prespore i preskupe. S obzirom na to, sada se razmatraju izmijenjene arhitekture misija. Stotine vrhunskih znanstvenika i inženjera u Laboratoriju za mlazni pogon ostalo je bez posla nakon što je američki Kongres smanjio financiranje, stvarajući dodatne izazove. Unatoč tim poteškoćama, povratak uzoraka s Marsa ostaje ključni prioritet za NASA-u, uz snažnu podršku znanstvene zajednice. Uzorci prikupljeni od rovera Perseverance mogli bi temeljito promijeniti naše razumijevanje života u svemiru, pružajući dragocjene uvide za buduće generacije i potencijalno revolucionirajući planetarne znanosti.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
