James Webb je upravo snimio galaksiju toliko udaljenu da nas vraća u ‘zoru svemira’ — MoM-z14 je najudaljenija galaksija u svemiru koju smo dosad otkrili.
Zamislite trenutak kada se svjetlost prvi put probila kroz tamu svemira. Upravo taj trenutak sada je zabilježen — svemirski teleskop James Webb (JWST) otkrio je galaksiju MoM-z14, udaljenu 13,5 milijardi svjetlosnih godina. To je najudaljenija galaksija u svemiru koju smo ikada uspjeli potvrditi, nastala svega 280 milijuna godina nakon Velikog praska.
Prije JWST-a, ovakva promatranja bila su izvan našeg dosega. Hubble je imao mogućnost promatranja u bliskom infracrvenom spektru, ali njegovo zrcalo od 2,4 metra bilo je premalo za detekciju najstarije svjetlosti. Spitzer, iako specijaliziran za infracrveno, imao je još manje zrcalo – svega 85 cm. JWST sa svojih 6,5 metara i vrhunskom tehnologijom konačno probija veo koji je skrivao rani svemir.
❤️ Podrži nas
Galaksija MoM-z14 otkrivena je unutar spektroskopskog istraživanja nazvanog MIRAGE. Znanstvenici su je prepoznali po izrazito visokom crvenom pomaku z = 14, što znači da svjetlost koju danas vidimo potječe iz vremena kad je svemir bio tek na početku svog širenja. Sama ta brojka donedavno je bila granica znanstvene mašte, a sada je stvarnost.
Najudaljenija galaksija u svemiru podsjeća na prve zvijezde Mliječne staze
Ono što čini MoM-z14 posebnijom od bilo koje druge galaksije nije samo njezina udaljenost. Analiza svjetlosti pokazuje da većina zračenja dolazi iz zvijezda, a ne iz aktivnog galaktičkog jezgra, što isključuje prisutnost supermasivne crne rupe u središtu. Umjesto toga, istraživači sugeriraju da se radi o rijetkoj pojavi supermasivnih zvijezda — objekata koje je teorija predvidjela, ali do sada nismo imali prilike promatrati.
Još zanimljivije, kemijski sastav MoM-z14 pokazuje neobično visok omjer dušika u odnosu na ugljik. To je obilježje koje dijeli s kuglastim skupovima u Mliječnoj stazi — prastarim nakupinama zvijezda koje kruže oko središta naše galaksije. Sličan kemijski potpis ukazuje na to da se zvijezde u MoM-z14 formiraju u uvjetima gotovo identičnim onima u kojima su rođene najstarije zvijezde u našem dijelu svemira.
Znanstvenici su zabilježili i nešto što nazivaju morfološkom dvostrukošću. Neke galaksije slične MoM-z14 izgledaju kao kompaktne točke svjetlosti, dok su druge šire i difuznije. Istraživanja su pokazala da su kompaktni izvori češće obogaćeni dušikom, dok su prošireni slabiji u tom elementu. Ta veza između oblika i kemije možda skriva ključ razumijevanja kako galaksije rastu i razvijaju se tijekom kozmičkog vremena.
“Možda upravo gledamo kako nastaju skupine zvijezda slične onima koje danas čine kuglaste skupove u našoj galaksiji,” pišu autori studije na otvorenom serveru arXiv. “Njihova svjetlost, sastav, oblik i ionizacijski spektar ukazuju na jedinstvene uvjete kakvi su vladali samo u najranijim epohama svemira.”
Ako planirana lansiranja poput svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman prođu bez odgoda, astronomi bi uskoro mogli pronaći stotine sličnih objekata. No čak i s trenutnim podacima, jasno je da JWST pomiče granice našeg znanja o prvim fazama stvaranja galaksija. Svaki novi pogled u to daleko doba nije samo znanstveni podatak — već prozor u vlastito kozmičko podrijetlo.
Za sada, MoM-z14 ostaje rekordna galaksija — fosil iz vremena kad su se svemir i zvijezde tek počinjali oblikovati.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
