Znanstvenici su identificirali novi međuzvjezdani objekt koji bi mogao biti najstariji komet dosad zabilježen — s procijenjenom starošću većom od 7 milijardi godina, vjerojatno starijim i od samog Sunčeva sustava.
Otkriven 1. srpnja teleskopom ATLAS u Čileu, objekt nazvan 3I/ATLAS treći je poznati objekt koji dolazi izvan Sunčeva sustava, no za razliku od prethodnika, ovaj stiže iz regije Mliječne staze koju dosad nismo imali priliku proučiti izbliza — tzv. “debelog diska”, populacije drevnih zvijezda koja se nalazi iznad i ispod glavne galaktičke ravnine.
“Svi kometi koji nisu međuzvjezdani, poput Halleyjeva, nastali su u našem sustavu i stari su do 4,5 milijardi godina,” rekao je Matthew Hopkins, astronom sa Sveučilišta Oxford, na Nacionalnom astronomskom skupu Kraljevskog astronomskog društva u Durhamu.
“Ali međuzvjezdani objekti mogu biti znatno stariji, a naša statistička analiza pokazuje da je 3I/ATLAS vrlo vjerojatno najstariji komet koji smo ikad vidjeli.”
Dolazi iz regije koju nikad nismo istražili
Prema Hopkinsovom istraživanju, 3I/ATLAS potječe iz debelog diska — zaboravljene regije Mliječne staze ispunjene zvijezdama koje su nastale u ranim fazama galaktičke povijesti. Njegova orbita je neuobičajeno strma, što dodatno sugerira da nije potekao iz blizine Sunca, kao većina poznatih tijela.
“Ovo je objekt iz dijela galaksije koji nikad nismo promatrali izbliza,” rekao je prof. Chris Lintott, suautor studije i voditelj BBC-jeve emisije The Sky at Night.
Znanstvenici vjeruju da je 3I/ATLAS bogat ledom, osobito vodom, budući da se formirao oko vrlo stare zvijezde. Iako je trenutno udaljen oko 670 milijuna kilometara od Sunca, već pokazuje znakove aktivnosti — para i prašina već isparavaju s njegove površine pod utjecajem Sunčeve topline.
“Postoji dvotrećinska vjerojatnost da je ovaj komet stariji od Sunčeva sustava i da milijardama godina slobodno luta među zvijezdama,” dodaje Lintott.
Veći i aktivniji od prethodnih međuzvjezdanih posjetitelja
Ako se potvrdi da je 3I/ATLAS veći i aktivniji od prethodna dva međuzvjezdana posjetitelja — 1I/ʻOumuamua iz 2017. i 2I/Borisov iz 2019. — to bi moglo promijeniti naše shvaćanje o populaciji objekata koji prolaze između zvijezda.
Nova otkrića mogla bi pomoći u razjašnjavanju uloge koju drevni međuzvjezdani kometi imaju u formiranju zvijezda i planeta, uključujući i širenje vode kroz galaksiju.
“Nalazimo se u uzbudljivom trenutku — 3I već pokazuje aktivnost. Plinovi koje ćemo možda moći promatrati kako se komet zagrijava testirat će naš model,” rekla je dr. Michele Bannister sa Sveučilišta Canterbury na Novom Zelandu.
Trenutno se nekoliko najvećih svjetskih teleskopa usmjerava prema novom posjetitelju, a neki od njih mogli bi već u idućim mjesecima otkriti više o njegovu sastavu.
U pravo vrijeme na pravom mjestu
Otkriće 3I/ATLAS dogodilo se uoči početka rada novog Opservatorija Vera C. Rubin, čiji se početak promatranja s nestrpljenjem očekuje. Upravo je taj opservatorij centralan za model koji su razvili Hopkins i kolege, poznat kao Ōtautahi–Oxford model, a koji simulira ponašanje i porijeklo međuzvjezdanih objekata.
“Zajednica znanstvenika koji proučavaju Sunčev sustav već je bila uzbuđena zbog potencijala koje Rubin donosi, no sada smo još optimističniji,” rekla je dr. Rosemary Dorsey sa Sveučilišta u Helsinkiju. “Model predviđa da bismo mogli otkriti i do 50 međuzvjezdanih objekata, neki možda usporedivi s 3I.”
Zanimljivo je da je Hopkins samo tjedan dana prije otkrića obranio doktorsku disertaciju — koja je uključivala upravo predikciju ponašanja međuzvjezdanih kometa. Planirao je odmor, no umjesto toga proveo je dane uspoređujući podatke stvarnog objekta s modelima iz svog rada.
“Umjesto mirne srijede, probudile su me poruke s uzvicima ‘3I!!!!!!!!!!’,” rekao je Hopkins. “Fantastična prilika da testiramo naš model na nečemu potpuno novom i vjerojatno drevnom.”
Ako ostane dovoljno aktivan i sjajan, 3I/ATLAS bi krajem 2025. i početkom 2026. mogao postati vidljiv i kroz teleskope koje koriste napredniji amateri. Njegov prolazak kroz Sunčev sustav trajat će mjesecima, pružajući rijetku priliku za proučavanje objekta koji je vjerojatno putovao milijardama godina — sve do sada.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
