kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Znanost
  • /
  • Najstariji dokazi o fotosintezi pronađeni u fosiliziranim stanicama starim 1,75 milijardi godina
Znanost

Najstariji dokazi o fotosintezi pronađeni u fosiliziranim stanicama starim 1,75 milijardi godina

objavljeno

Napredni oblici života ovise o atmosferi bogatoj kisikom, no i dalje se suočavamo s izazovom identifikacije vremena i uzroka one koju imamo. Razvoj atmosfere bogate kisikom je jedan od ključnih faktora koji su omogućili pojavu i evoluciju naprednog života na Zemlji, uključujući različite oblike biljaka, životinja i ljudi.

U nedavnom znanstvenom proboju, strukture ključne za fotosintezu, proces vitalan za proizvodnju kisika, otkrivene su unutar fosiliziranih stanica starosti 1,75 milijardi godina. Ovo monumentalno otkriće, koje se odnosi na cijanobakterije, pomaknulo je vremenske granice prethodnih otkrića tri puta unatrag, pružajući novi pogled na evoluciju života na Zemlji.

Razumijevanje evolucije kisika je ključno, jer je on osnova za složeni život, omogućavajući sve od fotosinteze do disanja. Iako je atmosfera Zemlje postala bogata kisikom prije navedenog vremenskog perioda, detalji o kako i kada su se ti procesi odvijali ostaju nejasni. Ova otkrića, stoga, predstavljaju značajan napredak u razumijevanju ranih bioloških procesa.

Fosili cijanobakterija Navifusa majensis pronađeni u McDermott formaciji u Sjevernom Teritoriju Australije mogu dati dodatne uvide. Ako su ovi fosili, kako tvrde istraživači, stvarno nositelji tilakoida – struktura unutar cijanobakterija gdje se događa fotosinteza, onda su ovi fosili stariji za 1,2 milijarde godina od prethodno najstarijih otkrića. Ovo ne samo da gura granice našeg razumijevanja o evoluciji života, već i postavlja Australiju na kartu značajnih paleontoloških nalazišta.

Istraživanja su također ukazala na prisutnost fotosintetizirajućih organizama u Kanadi, koji datiraju unatrag oko milijardu godina, čineći ih rekordnim i bez usporedbe s australskim fosilima. Ova otkrića zajedno pomažu u mapiranju ranog razvoja fotosinteze, procesa esencijalnog za život kakav danas poznajemo.

Značaj ovih fosila leži i u njihovoj strukturi – tilakoidnim membranama, koje su ključne za fotosintezu. Ove membrane su identificirane kao direktni dokazi za metabolizam oksigenične fotosinteze, što znači da su te drevne cijanobakterije mogle proizvoditi kisik slično kao što to čine njihovi današnji potomci.

Iako mikroorganizmi rijetko ostavljaju jasne fosilne tragove zbog svoje sklonosti da se loše fosiliziraju ili da budu uništeni vremenom, struktura tilakoida je dovoljno jedinstvena i očuvana da omogući ovakve zaključke. Ovo su uzbudljiva vremena za paleontologiju i biologiju, jer svako novo otkriće pruža još jedan komadić slagalice u razumijevanju prošlosti naše planete, objašnjavaju znanstvenici.

I dok se znanstvena zajednica priprema za daljnju analizu i potvrdu ovih nalaza, očekuje se da će ova otkrića otvoriti nova vrata u razumijevanju evolucije života na Zemlji, naročito u pogledu ranih atmosferskih promjena i razvoja biosfere. Ova studija ne samo da baca svjetlo na drevnu povijest, već pruža temelje za razumijevanje budućnosti naše planete.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr

Pratite Kozmos na Google Vijestima.

CroCube