Analiza kristala feldspata u najstarijim magmatskim stijenama australskog kontinenta otkrila je rijedak uvid u drevni Zemljin plašt, rane kontinente i vrijeme kada su se počeli oblikovati prvi čvrsti slojevi planeta, ali i u same početke Mjeseca. Istraživanje, koje je vodila doktorandica Matilda Boyce sa Sveučilišta Western Australia (UWA), provedeno je u suradnji s istraživačima sa Sveučilišta u Bristolu, Geološkog zavoda Zapadne Australije i Sveučilišta Curtin.
Najstarije stijene Australije i zapis drevnog plašta
Znanstvenici su proučavali anortozite stare 3,7 milijardi godina iz regije Murchison u Zapadnoj Australiji, najstarije stijene na australskom kontinentu i jedne od najstarijih poznatih na Zemlji.
“Vrijeme i brzina rasta rane Zemljine kore još su uvijek predmet rasprava, upravo zato što su stijene te starosti izuzetno rijetke,” objašnjava Boyce. “Koristili smo precizne analitičke metode kako bismo izdvojili neoštećene dijelove kristala plagioklasa, koji u sebi čuvaju izotopne potpise drevnog plašta.”
Analiza je pokazala da su se prvi kontinenti počeli formirati relativno kasno u povijesti Zemlje, oko 3,5 milijardi godina prije sadašnjosti, gotovo milijardu godina nakon što je sam planet nastao. Ti rezultati pomažu u razumijevanju prijelaza iz rane, kaotične faze formiranja planeta prema stabilnijoj, kontinentalnoj Zemlji.
Zajednički početak Zemlje i Mjeseca
U drugom dijelu istraživanja, tim je usporedio dobivene podatke s izotopnim mjerenjima mjesečevih anortozita, prikupljenih tijekom NASA-ina programa Apollo.
“Anortoziti su vrlo rijetki na Zemlji, ali izuzetno česti na Mjesecu,” kaže Boyce. “Naša usporedba pokazala je podudarnost u početnom kemijskom sastavu Zemlje i Mjeseca prije oko 4,5 milijardi godina.”
Takva podudarnost dodatno potkrepljuje teoriju o divovskom udaru, da je u ranim fazama formiranja Sunčeva sustava jedan protoplanet udario u mladu Zemlju, a materijal izbačen tom kolizijom stvorio je Mjesec.
Otkriće iz pustinje Zapadne Australije tako ne svjedoči samo o geološkoj povijesti našeg kontinenta, već i o zajedničkom kozmičkom podrijetlu Zemlje i njenog jedinog prirodnog satelita, podsjećajući da su tragovi naših početaka ponekad zapisani duboko u kristalima starim gotovo četiri milijarde godina.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
