Povežite se s nama

Pretražite Kozmos

Jeste li znali?

Najsloženija sintetička mikročestica na svijetu

Slika najsloženije sintetičke mikročestice na svijetu, izrađene od zakrivljenih zlatno-cisteinskih nano listova. Zasluga za sliku: Wenfeng Jiang, laboratorij Kotov, Sveučilište Michigan.

Toliko je složena da je utvrđeno da čak nadmašuje sve primjere u prirodi.

Sintetičke mikročestice, složenije od nekih najsloženijih u prirodi, proizveo je međunarodni tim pod vodstvom znanstvenika sa Sveučilišta Michigan. Također su istražili kako nastaje ta složenost i osmislili način za njezino mjerenje, što do sada nikada nije postignuto.

Nalazi objavljeni u Scienceu utiru put stabilnijim smjesama tekućina i čestica, poput boja, te novim načinima uvijanja svjetlosti, preduvjet za holografske projektore. Čestice se sastoje od uvijenih šiljaka raspoređenih u kuglu promjera nekoliko mikrona ili milijuntog dijela metra.

Pokazalo se da je majka priroda vrlo nadarena stvoriteljica kada je riječ o složenosti nano- i mikro tvari, sa šiljastim strukturama poput peludi biljaka, imunoloških stanica i nekih virusa koji su savršeni primjeri toga.

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Među najsloženijim prirodnim česticama na ljestvici novih sintetičkih čestica su šiljaste kokolitofore.  Da bi bolje razumjeli pravila koja reguliraju kako čestice poput ovih rastu, znanstvenici i inženjeri pokušavaju ih reproducirati u laboratoriju.

Ali do sada nije postojao formalni način za mjerenje složenosti rezultata.

“Brojevi vladaju svijetom, a sposobnost strogog opisivanja šiljastih oblika i stavljanja broja na složenost omogućuje nam upotrebu novih alata poput umjetne inteligencije i strojnog učenja u dizajniranju nanočestica”, otkrio je Nicholas Kotov, Joseph B. i Florence V. Cejka Profesor inženjerstva na UM, koji je vodio studiju.

Uočene izrazito moćne kozmičke čestice

Skupina istraživača koristila se novim načinom kako bi opisala kako njihove čestice mogu postati još složenije od kokolitofora. André Farias de Moura, profesor kemije na Saveznom sveučilištu bio je zadužen za proučavanje kvantnih svojstava čestica, kao i sila koje djeluju na nanorazmjer njegovih građevnih blokova.

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Istraživači su uveli kiralnost presvlačenjem slojeva sulfida koji drže nanorazmjerne površine. Uspjeli su stvoriti blokove čestica koristeći aminokiselinu koja se naziva cistein.

Cistein se isporučuje u dva zrcalna oblika, jedan koji zlatne listove složi u smjeru kazaljke na satu, a drugi teži okretu u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. U slučaju najsloženije čestice, šiljaste kuglice s uvijenim bodljama, svaki je zlatni lim presvučen istim oblikom cisteina, objašnjava Phys.org.

Tim znanstvenika pratio je i druge interakcije. Korištenjem ravnih nanočestica stvorili su klasove koji su ravni umjesto okruglih. Znanstvenici su također koristili električno nabijene molekule kako bi osigurali da se komponente nanorazmjera pretvore u veće čestice, veće od nekoliko stotina nanometara, zbog odbijanja.

“Ti se zakoni često međusobno sukobljavaju, a složenost se pojavljuje jer ove zajednice nanočestica moraju zadovoljiti sve te zakone”, otkrio je Nicholas Kotov, profesor znanosti o materijalima i inženjerstva te makromolekularne znanosti i inženjerstva.

Znanstvenici su stvorili najsloženiju sintetičku mikročesticu, koja nadmašuje najsloženije prirodne primjere .

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr

Pročitaj više

Jeste li znali?

Standardni model vrlo dobro opisuje međudjelovanje elementarnih čestica i njihovih sila, kao i mnoge fizičke pojave kojima svjedočimo u svakodnevnom životu. Unatoč tome, u...

Svemir

Znanstvenicima je trebako nekoliko desetljeća da shvate kako je plazma u početku bila tekuća. Sada počinju shvaćati što se događalo u prvim trenutcima nakon...

Jeste li znali?

Drevni grčki filozofi imali su teorije o gotovo svemu poznatom. Biste li mogli pogoditi podrijetlo riječi “atom”? Pravi odgovor je starogrčki. Prevedeno na hrvatski,...

Svemir

Astronomi vjeruju da je Mars izvor međuplanetarne prašine koju vidimo sa Zemlje. Astronomi su uspjeli procijeniti raspodjelu međuplanetarne prašine između orbita Zemlje i Jupitera...

Oglas