U svom vrhuncu bio je 30 puta sjajniji od bilo kojeg prethodno zabilježenog bljeska crne rupe.
Supermasivna crna rupa J2245+3743 zabilježena je kako proizvodi najsnažniji bljesak u povijesti astronomskih opažanja. Ova aktivna galaktička jezgra (AGN), teška oko 500 milijuna masa Sunca, izbacila je izboj svjetlosti bez presedana – događaj kakav znanstvenici dosad nisu imali prilike promatrati.
Fenomen je prvi uočio Zwicky Transient Facility (ZTF), sustav teleskopa sa Palomar opservatorija Kalifornijskog instituta za tehnologiju (Caltech), još 2018. godine. Tijekom nekoliko mjeseci, sjaj izvora pojačao se četrdeseterostruko, dosegnuvši luminoznost usporedivu s deset trilijuna Sunca. To je 30 puta jače od bilo kojeg prethodnog izboja takve vrste. A budući da se objekt nalazi na udaljenosti od oko 10 milijardi svjetlosnih godina, njegova svjetlost do nas dopire nevjerojatnom snagom.
“Energetska analiza pokazuje da je objekt izuzetno dalek i nevjerojatno svijetao,” izjavio je Matthew Graham, profesor astronomije na Caltechu i glavni znanstvenik projekta ZTF. “Takav AGN nismo nikada ranije vidjeli.”
Zvijezda rastrgana gravitacijom
U početku, objekt nije odavao dojam da se radi o nečem posebnome. No, kako se bljesak nije gasio, tim je odlučio provesti dodatna promatranja pomoću W. M. Keck opservatorija na Havajima. Rezultati su bili toliko ekstremni da su morali posegnuti i za podacima nekadašnjeg NASA-inog teleskopa Wide-field Infrared Survey Explorer (WISE) kako bi provjerili jesu li vrijednosti stvarne.
“Najprije smo morali biti sigurni da taj ekstremni objekt doista zrači tolikom jačinom,” objašnjava K. E. Saavik Ford, profesorica na City University of New York (CUNY) i suautorica studije.
“Ako bi se naše Sunce u potpunosti pretvorilo u energiju prema Einsteinovoj formuli E = mc², to bi otprilike odgovaralo količini energije koju ovaj bljesak emitira otkad ga promatramo,” dodala je Ford.
Najvjerojatnije objašnjenje upućuje na plimni poremećaj (TDE), događaj u kojem crna rupa svojom gravitacijom rastrga zvijezdu koja joj se previše približila. Ako je riječ doista o TDE-u, tada je J2245+3743 progutala zvijezdu barem 30 puta masivniju od Sunca, veću čak i od one iz dosad najvećeg poznatog događaja, nazvanog “Scary Barbie”, prema njegovoj izvornoj oznaci u bazi ZTF-a (ZTF20abrbeie).
“Zvijezde takve mase vrlo su rijetke,” kaže Ford, “no vjerujemo da unutar diskova aktivnih galaktičkih jezgri mogu narasti veće, jer ih okolni materijal neprestano hrani i povećava njihovu masu.”
ZTF ključan je za otkrivanje prolaznih, kratkotrajnih pojava poput ove. U narednim godinama, opservatorij Vera C. Rubin, koji će promatrati nebo tijekom desetogodišnjeg ciklusa, mogao bi pronaći još snažnije i rjeđe plimne poremećaje.
“Nikada ne bismo otkrili ovako rijedak događaj da nije bilo ZTF-a,” istaknuo je Graham. “Sedam godina pratimo nebo i svaku promjenu svjetline. Kad se nešto pojavi, možemo usporediti kako se ponašalo u prošlosti i kako će se razvijati u budućnosti.”
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
