Napredne izvanzemaljske civilizacije možda su rijetke i daleke: nova analiza sugerira da najbliža može biti 33.000 svjetlosnih godina od nas.
Mogućnost da u Mliječnoj stazi postoje inteligentna bića koja su razvila tehnologiju možda je manja nego što se dosad pretpostavljalo. Prema novom istraživanju predstavljenom na zajedničkom skupu Europskog planetarnog znanstvenog kongresa i Američkog društva za planetarne znanosti (EPSC–DPS 2025) u Helsinkiju, najbliža takva civilizacija mogla bi biti udaljena oko 33.000 svjetlosnih godina. Da bi je čovječanstvo imalo priliku zateći u istom razdoblju, njezin bi opstanak morao trajati barem nekoliko stotina tisuća godina, a možda i milijune.
Istraživanje dr. Manuela Scherfa i prof. Helmuta Lammera s Instituta za svemirska istraživanja Austrijske akademije znanosti pokazuje koliko su uvjeti slični Zemljinima rijetki. Za dugoročno održavanje biosfere potreban je planet s tektonikom ploča i atmosferom u kojoj dominiraju dušik i kisik, uz pažljivo uravnotežene količine ugljikova dioksida.
Tektonika ploča regulira ciklus ugljik–silikat, vraćajući CO₂ u atmosferu. Bez toga, razine plina s vremenom padaju, a fotosinteza prestaje. Za Zemlju se procjenjuje da bi taj proces mogao onemogućiti fotosintezu za 200 milijuna do milijardu godina.
Koliko CO₂ osigurava biosferu?
Na Zemlji CO₂ čini tek 0,042 % atmosfere, no Scherf i Lammer razmatrali su hipotetske planete s višim udjelima. Planet s 10 % CO₂ mogao bi održavati biosferu 4,2 milijarde godina, dok bi onaj s 1 % CO₂ izdržao do 3,1 milijardu godina. Problem nastaje ako plina ima previše: tada dolazi do efekta staklenika ili toksičnosti atmosfere.
Za razvoj složenih organizama i tehnologije ključan je i kisik. Minimum je 18 % – ispod toga nema dovoljno slobodnog kisika za izgaranje, pa topljenje metala i nastanak industrijske civilizacije ne bi bili mogući.
Na Zemlji je do pojave tehnološke vrste prošlo 4,5 milijardi godina. Ako bi na planetu s 10 % CO₂ nastala civilizacija, da bi postojala paralelno s nama morala bi trajati barem 280.000 godina. Za deset istodobnih civilizacija prosječan životni vijek svake morao bi biti dulji od 10 milijuna godina.
“Broj naprednih izvanzemaljskih civilizacija u galaksiji snažno ovisi o njihovoj dugovječnosti,” naglašava Scherf. “Ako ikada otkrijemo takvu civilizaciju, gotovo sigurno će biti mnogo starija od naše.”
Gdje bi mogli biti naši “susjedi”?
Procjene sugeriraju da je najbliža tehnološka civilizacija udaljena oko 33.000 svjetlosnih godina. S obzirom na to da se Sunce nalazi 27.000 svjetlosnih godina od središta galaktike, to znači da bi susjedi mogli živjeti na drugoj strani Mliječne staze.
Scherf upozorava da u model nisu uključeni brojni nepoznati faktori – od nastanka života, pojave fotosinteze i višestaničnih organizama, do učestalosti razvoja tehnologije. Ako su svi ti procesi česti, naprednih civilizacija može biti više. Ako su rijetki, vjerojatnost naglo pada.
Unatoč pesimističnim izgledima, istraživači smatraju da se potraga mora nastaviti.
“Jedini način da saznamo postoji li inteligentan život izvan Zemlje jest da ga tražimo,” kaže Scherf. “Ako ništa ne pronađemo, naša teorija dobiva na težini. Ako pronađemo, to će biti jedno od najvećih otkrića u povijesti znanosti.”
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
