Znanstvenici istražuju mogu li mikrobi opstati u najhladnijim i najtamnijim regijama Mjeseca, a rezultati otvaraju važno pitanje o mogućoj kontaminaciji uoči dolaska astronauta.
U sjeni Mjesečevih polarnih kratera možda se krije više nego što se dosad mislilo. Nova znanstvena studija, predstavljena na 56. Lunarnoj i planetarnoj znanstvenoj konferenciji, istražuje mogu li mikroorganizmi — dospjeli iz svemirskih letjelica ili ljudskim putem — preživjeti u tim ekstremnim uvjetima trajne tame i niskih temperatura.
U razgovoru za Universe Today, voditelj studije dr. John Moores s kanadskog Sveučilišta York objašnjava što je potaknulo ovo istraživanje i kako bi njegovi rezultati mogli utjecati na planirane ljudske misije u sklopu NASA-inog programa Artemis.
Krateri Shackleton i Faustini mogu čuvati ‘tragove’ sa Zemlje
Regije trajne sjene (PSR – permanently shadowed regions) nalaze se u kraterima na Mjesečevim polovima, gdje zbog minimalnog nagiba osi Mjeseca od samo 1,5 stupnjeva Sunčeva svjetlost nikada ne dopire. To ih čini izuzetno hladnima, ali i stabilnima — idealnima za dugotrajno očuvanje tvari, uključujući i eventualne mikrobe sa Zemlje.
Dr. Moores objašnjava kako je ideja za studiju potekla još 2019. godine, kada je sudjelovao u istraživanju o mogućem opstanku mikroba sa svemirskih letjelica. U to vrijeme PSR regije nisu bile analizirane zbog složenosti modeliranja UV zračenja u tim uvjetima. No, kako je njegov bivši student dr. Jacob Kloos razvio napredan model osvjetljenja, otvorila se nova prilika za detaljno ispitivanje.
Istraživači su se fokusirali na dva poznata kratera — Shackleton i Faustini — zbog prethodnih analiza osvjetljenja, ali i zato što su u fokusu nadolazećih NASA-inih misija s ljudskom posadom. Upravo ta mjesta mogla bi skrivati led koji bi budući astronauti mogli koristiti kao izvor vode, kisika i goriva.
Mjesečeva hladnoća štiti mikrobe, ali ljudska prisutnost nosi rizik
Studija je pokazala da mikrobi u takvim uvjetima ne bi mogli rasti ni razmnožavati se, ali bi njihovi spori mogli ostati održivi desetljećima — zaštićeni od zračenja i topline, ali podložni utjecaju vakuuma. Organske molekule koje čine njihovu strukturu mogle bi preživjeti još i dulje.
“PSR regije su među najzaštićenijim mjestima u Sunčevu sustavu kada je riječ o očuvanju mikroba koji često stižu na letjelicama,” rekao je dr. Moores za Universe Today. “Ti mikrobi neće se aktivirati, ali njihovi tragovi mogu ostati dugo vremena.”
I upravo tu leži potencijalni problem. Dok NASA-in ured za planetarnu zaštitu strogo dezinficira robotske letjelice, s ljudskim misijama situacija je složenija. Astronauti nose sa sobom mnoštvo mikroorganizama, a njihova oprema i skafanderi teško se mogu potpuno sterilizirati.
“U ljudskim misijama ostat će znatno više kontaminacije u PSR zonama nego bilo gdje drugdje na Mjesecu,” dodaje Moores.
Kontaminacija bi mogla narušiti potragu za tragovima vode i organskog materijala
Jedan od ciljeva budućih misija u sjenovitim kraterima je vađenje uzoraka leda kako bi se istražilo njegovo podrijetlo — sumnja se da potječe iz kometa. No ako se led kontaminira organskim molekulama sa Zemlje, znanstveni zaključci mogli bi biti neprecizni.
Dr. Moores napominje da se ne radi samo o zaštiti drugih svjetova od Zemljinog utjecaja, već i o očuvanju izvorne čistoće Mjeseca za buduće generacije istraživača. “Pitanje je koliko nam kontaminacija otežava analizu. U nekim slučajevima, može u potpunosti iskriviti rezultate.”
I dok je vjerojatnost da su mikrobi već dospjeli u PSR regije mala, nije nula. Tijekom prošlih desetljeća više je letjelica udarilo o Mjesečevu površinu, uključujući NASA-ine Ranger misije. No one su se srušile uglavnom blizu ekvatora.
Ipak, 2009. godine NASA je namjerno usmjerila raketni stup Centaur u krater Cabeus blizu južnog pola u sklopu misije LCROSS, kako bi analizirala isparavanja iz leda. Prema ranijim istraživanjima, male količine mikroba mogu preživjeti udarce velike brzine ako slete u materijale slične regolitu.
Što nam sve PSR krateri još mogu otkriti o prošlosti Mjeseca, njegovom razvoju i potencijalnom prijenosu života kroz svemir — ostaje otvoreno. No jedno je jasno: s ljudskim misijama na horizontu, odgovorno planiranje i zaštita tih tamnih, zaleđenih krajeva postaju prioritet.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
