Naizgled beznačajna stijena, teška svega pedesetak grama, pronađena na rubu Sahare, mogla bi natjerati znanstvenike da iznova ispišu prve stranice povijesti Sunčeva sustava. Riječ je o meteoritu Northwest Africa 12264, kupljenom od trgovca u Maroku 2018. godine, čiji sastav i starost dovode u pitanje uvriježeno vjerovanje o tome kada i gdje su nastali stjenoviti planeti.
Paralelno stvaranje planeta — blizu i daleko od Sunca
Tim znanstvenika sa Sveučilišta Open iz britanskog Milton Keynesa, predvođen dr. Benom Rider-Stokesom, objavio je rezultate analize meteorita u časopisu Communications Earth & Environment. Njihova studija sugerira da su se stjenoviti planeti — i oni blizu Sunca poput Zemlje, i oni daleko poput potencijalnih tijela iza Jupitera — formirali istodobno.
Prema standardnom modelu, planeti nastaju iz rotirajućeg diska plina i prašine koji okružuje mladu zvijezdu. Taj se materijal prvo spaja u veća tijela kroz proces zvan akrecija. Kasnije dolazi do unutarnjeg taljenja i odvajanja slojeva — jezgre, plašta i kore — ovisno o toplini i sastavu materijala.
Dosad se smatralo da su se unutarnji planeti formirali prvi, prije otprilike 4,566 milijardi godina, dok su oni udaljeniji, bogatiji ledom i vodom, nastali nekoliko milijuna godina kasnije. Voda je, vjerovalo se, usporavala zagrijavanje i unutarnje taljenje, pa je stvaranje tih planeta kasnilo.
No fragment iz Sahare ruši tu vremensku crtu.
Porijeklo iz vanjskih dijelova Sunčeva sustava
Analize omjera kroma i kisika u meteoritu potvrdile su da potječe iz vanjskih regija Sunčeva sustava, vjerojatno iz područja izvan Jupiterove orbite. Ti omjeri djeluju poput kemijskog otiska prsta — jasno pokazuju iz kojeg dijela sustava stijena dolazi.
Potom su istraživači analizirali izotope olova kako bi što preciznije odredili starost uzorka. Rezultat: oko 4,564 milijardi godina. To je gotovo identično starosti stijena iz unutarnjih planeta, posebice bazalta koji čini njihovu koru.
Drugim riječima, meteorit iz dalekih krajeva Sunčeva sustava star je jednako kao i stijene s planeta poput Zemlje. To snažno upućuje na to da su se stjenovita tijela formirala paralelno — bez vremenskog zaostatka o kojem su učili naraštaji znanstvenika.
Planetarni razvoj kao galaktičko pravilo, ne iznimka
“Naši podaci su u skladu s promatranjima protoplanetarnih diskova oko drugih zvijezda, koji pokazuju da se planetesimali mogu formirati brzo i na velikim udaljenostima od središta sustava,” naveli su autori studije.
Takvi rezultati sugeriraju da Sunčev sustav nije iznimka. Štoviše, sinkronizirano stvaranje planeta moglo bi biti pravilo i u drugim dijelovima galaksije. To mijenja naše razumijevanje ne samo lokalne povijesti, već i toga kako bi mogle izgledati egzoplanetarne strukture — uključujući one koje potencijalno podržavaju život.
Nova priča o nastanku Zemlje
Možda zvuči kao sitnica: što znače dvije-tri milijuna godina razlike u kontekstu svemira starog više od 13 milijardi godina? No u geološkom i planetarnom razvoju, to je dovoljno vremena da se promijeni sve — od temperature unutarnje jezgre do kemijskog sastava atmosfere.
Ako su svi stjenoviti planeti nastali brže nego što se mislilo, moguće je da su uvjeti za nastanak stabilnih površina, oceana i možda čak života, postojali ranije nego što pretpostavljamo. U tom slučaju, Zemlja ne bi bila jedinstvena po svom “savršenom trenutku” nastanka — već tek jedan od mnogih svjetova koji su istovremeno prošli kroz isti proces.
Sve to zahvaljujući kamenčiću s afričkog tla i znanstvenom uvidu koji, bez pompe, mijenja cijeli pogled na prve dane Sunčeva sustava.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
