Plavi ponor Taam Ja’, podvodni ponor smješten u zaljevu Chetumal na jugoistočnom kutu poluotoka Yucatán, nosi ime koje na jeziku Maja znači ‘duboka voda’. S dubinom većom od 420 metara, to je najdublji poznati modri ponor.
U blizini kratera koji je asteroid ostavio iza sebe nakon uništenja dinosaura, nalazi se ovaj plavi ponor toliko dubok da znanstvenici još nisu uspjeli dosegnuti njegovo dno. Ovaj ponor, bez premca u dubini, vodi kao najdublji plavi ponor na svijetu, nadmašujući takozvanu rupu Zmajeva u Južnom kineskom moru koja doseže 301 metar ispod morske razine. Plavi ponor Taam Ja’, smješten uz jugoistočnu obalu Meksika, više je od 100 metara dublji. Iz zraka, ponor promjera 150 metara podsjeća na zjenicu oka, dok morsko dno oko njega oblikuje iris. Ova neistražena rupa skrivena je u uvali poluotoka Yucatán, na granici s Belizeom. Znanstvenici su ga 2023. godine formalno opisali kao drugi najveći plavi ponor na svijetu, temeljeći se na podacima sonografije.
Ipak, postoji detalj koji i dalje zbunjuje istraživače: ponor je toliko dubok da čak ni zvuk, koji se inače izvrsno prenosi kroz vodu, ne može dosegnuti njegovo dno. Taam Ja’ apsorbira odjeke visokofrekventnih akustičnih valova prije nego što dosegnu dubinu veću od 274 metra, što može biti posljedica prisutnosti termokline, nagle granice između slojeva vode različite gustoće koja raspršuje akustične signale. Kako bi prodrli dublje i otkrili koliko se dalje proteže ovaj tajanstveni ponor, istraživači iz znanstvenog centra El Colegio de la Frontera Sur (ECOSUR) usidrili su brod u središtu “oka” i u prosincu 2023. godine spustili liniju.
Taam Ja’, rupa bez dna?
Na njoj je bio instrument koji mjeri tlak vode, temperaturu i vodljivost. Nakon što su razvukli 500 metara kabela, uređaj još nije dotaknuo dno. Budući da vapnenačke i gipsane stijene Taam Ja’ padaju pod blagim kutom, uređaj je završio na 420 metara ispod morske razine. Nadalje, kada je instrument dosegao dubinu od 400 metara, podaci u stvarnom vremenu pokazali su promjene u uvjetima vode koje su se odjednom podudarale s Karipskim morem. Ovo ukazuje da rupa može imati tunel koji ga povezuje s otvorenim oceanom.
Yucatán je poznat po geologiji koja podsjeća na švicarski sir, s otprilike 10.000 cenota (ponora ispunjenih slatkom vodom) i labirintom podzemnih špilja te podvodnih rijeka. Neki od njih sadrže arheološke i biološke tajne koje nikada ne bismo otkrili bez čiste znatiželje. Skupina cenota okružuje krater Chicxulub, a iako znanstvenici još uvijek ne znaju kako, snažno sumnjaju da je udar asteroida odgovoran za neobičnu geologiju regije. Sila koja je izazvala izumiranje oblikovala je stanište za potpuno novu biološku nišu. Unatoč mračnim i niskokisiknim uvjetima, cenoti mogu podržavati bogate ekosustave, a isto može vrijediti i za susjedni Taam Ja’. Iako biolozi još uvijek istražuju plave rupe diljem svijeta kako bi bolje razumjeli njihove biološke zajednice, u nekim su slučajevima otkrili posve nove oblike života. “U dubinama Taam Ja’ može postojati neistražena biološka raznolikost povezana s fizičko-kemijskim i geomorfološkim procesima, stvarajući jedinstveni biotop,” zaključuju istraživači ECOSUR-a, spremni ponovno pokušati doći do srži problema
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
