kozmos.hr
Međuzvjezdani objekti

Međuzvjezdani posjetitelj približava se Marsu, promatra ga cijela flota letjelica

Duboka snimka međuplanetarnog kometa 3I/ATLAS, snimljena instrumentom Gemini Multi-Object Spectrograph (GMOS) na teleskopu Gemini South na vrhu Cerro Pachón u Čileu – jednom od dvaju teleskopa Međunarodnog opservatorija Gemini, koji djelomično financira Američka nacionalna zaklada za znanost (NSF), a upravlja njime NSF NOIRLab. Zasluge: International Gemini Observatory / NOIRLab / NSF / AURA / Shadow the Scientist.
objavljeno
Podrži Kozmos.hr

Postani član i podrži nezavisno novinarstvo, i otključaj ekskluzivan sadržaj dostupan samo članovima.

Postani član »
Buy Me a Coffee članstvo

Komet koji dolazi iz drugog zvjezdanog sustava proći će u petak pokraj Marsa, a niz svemirskih letjelica usmjerit će instrumente prema ovom rijetkom posjetitelju. Komet, nazvan 3I/Atlas, približit će se na udaljenost od 29 milijuna kilometara od Crvenog planeta, što je njegova najbliža točka tijekom prolaska kroz unutarnji Sunčev sustav. Kreće se iznimnom brzinom od 310 tisuća kilometara na sat.

ESA i NASA prate prolazak

Oba satelita Europske svemirske agencije koja se nalaze u orbiti Marsa već su usmjerila svoje kamere prema kometu. Riječ je o tek trećem međuzvjezdanom objektu za koji znanost pouzdano zna da je prošao kroz naše područje. U promatranja će se uključiti i NASA-ini sateliti i roveri na površini Marsa, čime će se omogućiti koordinirano praćenje iz više perspektiva.

Komet je otkriven u srpnju i ne predstavlja prijetnju ni Zemlji ni susjednim planetima. Najbliže Suncu naći će se krajem listopada, a tijekom studenoga komet će pratiti i letjelica ESA-e Juice na putu prema Jupiteru i njegovim ledenim mjesecima. Time će se produžiti niz opažanja i nakon prolaska kroz unutarnji dio Sunčevog sustava.

Dolazak u blizinu Zemlje

Najbliži prolazak pokraj Zemlje dogodit će se u prosincu, kada će komet proći na udaljenosti od 269 milijuna kilometara. Premda je riječ o vrlo velikoj udaljenosti, ona omogućuje detaljna promatranja pomoću teleskopa i instrumenata koji se nalaze u orbiti našeg planeta.

Mjerenja svemirskog teleskopa Hubble pokazala su da jezgra kometa cirka 5,6 kilometara u promjeru. NASA procjenjuje da bi mogla biti i znatno manja, svega oko 440 metara. Točna veličina još nije utvrđena, ali i u najkonzervativnijim procjenama riječ je o objektu koji pruža iznimnu priliku za proučavanje materijala koji dolazi izvan našeg zvjezdanog susjedstva.

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Podrži Kozmos.hr

Postani član i podrži nezavisno novinarstvo, i otključaj ekskluzivan sadržaj dostupan samo članovima.

Postani član »
Buy Me a Coffee članstvo
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x