Izgleda kako je Mars mogao zadržati tekući ocean mnogo duže nego što se prethodno mislilo što produljuje period potencijalnog života na Crvenom planetu.
Površina Marsa
Površina Marsa je pusta i negostoljubiva, no nije uvijek bilo tako. Prije više milijardi godina, kada se život pojavio na Zemlji, klima Marsa je također mogla biti slična Zemlji, s debljom atmosferom nego danas i oceanima tekuće vode. Recentna studija dokazala je da je ovo razdoblje moglo trajati dulje nego što se prvobitno mislilo.
„Naša simulacija je otkrila da je prije tri milijarde godina klima u većem dijelu sjeverne hemisfere Marsa bila vrlo slična današnjoj Zemlji, sa stabilnim oceanom“, rekao je Frédéric Schmidt, jedan od članova istraživačkog tima. Međutim, ovo blago razdoblje nije potrajalo, a kako su eoni prolazili, Mars je postupno prelazio na današnju klimu, s atmosferom previše hladnom i tankom da bi na površini podržala tekuću vodu, nužan sastojak za život. Znanstvenici žele znati trajanje naseljivog razdoblja; što je bilo dulje, to bi bilo više vremena za stvaranje bilo kakvog potencijalnog života na Marsu.
Marsov sjeverni ocean
„Razlučivanje klime Marsa prije otprilike tri milijarde godina izazovno je jer se čini da površine Marsa ne podržavaju u potpunosti ni toplu i vlažnu ni hladnu i suhu klimu tijekom tog vremena“, rekao je Michael Way, član istraživanja.
Nova simulacija otkrila je da je klima na Marsu u to vrijeme umjesto toga mogla biti hladna i vlažna. Ocean bi se formirao u sjevernom nizinskom bazenu gdje je atmosfera bila gušća i toplija. Voda bi isparila iz ovog oceana i vratila se na površinu kao kiša ili snijeg. U blizini oceana uglavnom bi padala kiša, ali u južnim visoravnima gdje je zrak bio hladan, uglavnom bi padao snijeg. Snijeg bi se akumulirao u velike glečere koji bi se slijevali u nizinski bazen, vraćajući vodu u ocean.
Model pokazuje da bi sjeverni ocean mogao ostati tekući čak i s globalnim srednjim površinskim temperaturama ispod točke ledišta vode jer cirkulacija oceana može donijeti toplu vodu od srednjih geografskih širina do pola, regionalno zagrijavajući površinu do 4.5°C. Također, kao što je tamno asfaltno parkiralište toplije od bijelog betonskog nogostupa po sunčanom danu, tekuća voda je tamnija od snijega i leda, što omogućuje oceanu da apsorbira više topline, tj. sunčeve svjetlosti.
Marsova atmosfera
Trenutna Marsova atmosfera uglavnom je od ugljičnog dioksida i iznimno je tanka, i iznosi svega oko 1% Zemljinog atmosferskog tlaka na razini mora, ali postoje dokazi da je u prošlosti bila gušća. Model je predvidio stabilan sjeverni ocean ako bi Mars imao drevnu atmosferu debelu kao današnja Zemljina, prvenstveno napravljenu od ugljičnog dioksida s 10% vodika (H2). Baš kao što teški kaput zadržava više topline od lagane jakne, gusta bi atmosfera pomogla zagrijati mladi Mars zadržavajući više topline sunčeve svjetlosti. Također, vodik pomaže atmosferi uhvatiti još više topline budući da je učinkovit staklenički plin, a mogao je biti oslobođen opsežnim vulkanskim erupcijama ili udarima meteorita na rani Mars.
Hladna i vlažna klima predviđena modelom tima u skladu je s geološkim dokazima na Marsu iz tog razdoblja. Ledenjaci izrezuju široke doline u obliku slova U dok teku, a kompatibilne strukture dolina nalaze se u južnim visoravnima, gdje model pokazuje da su ledenjaci nastali jer su ta područja imala najniže temperature. Kiša tvori mnoge male mreže dolina u obliku slova V koje nalikuju granama drveća dok voda teče nizbrdo, a potoci se spajaju u veće rijeke. Mreže dolina ovog doba pojavljuju se samo na malim visinama u blizini drevne obale, koja bi imala toplije temperature potrebne za formiranje kiše, kao što model predviđa.
NASA otkrila da je voda tekla na površini Marsu dulje nego smo mislili
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Frédéric Schmidt et al., „Circumpolar ocean stability on Mars 3 Gy ago,“ PNAS (2022).
