U planinama Zapadne Virginije, daleko od modernih smetnji, Green Bank teleskop svake noći započinje svoju misiju skeniranja svemira. Ovaj golemi teleskop, najveći na svijetu koji se može u potpunosti usmjeravati, možda će prvi otkriti tragove inteligentnog života izvan Zemlje.
“Ljudi se oduvijek pitaju jesmo li sami u svemiru,” objašnjava Steve Croft, znanstvenik uključen u projekt Breakthrough Listen, jedan od najambicioznijih znanstvenih poduhvata našeg vremena. “Ovo pitanje stoji pred nama otkako smo prvi put pogledali prema noćnom nebu.”
Posljednjih deset godina, Breakthrough Listen surađuje s Green Bank opservatorijem, ustanovom koju financira vlada SAD-a još od 1950-ih. Njihova zajednička misija: traženje “tehnopotpisa“, tragova tehnologije koja bi mogla potjecati izvan našeg Sunčevog sustava.
Potraga za izvanzemaljskom inteligencijom, poznata kao SETI, dugo je vremena bila podcijenjena i ismijavana. Kongres SAD-a čak je prije trideset godina ukinuo njeno financiranje. No, zahvaljujući napretku umjetne inteligencije, strojnom učenju i otkrićima novih planeta nalik Zemlji, SETI danas doživljava preporod.
“Sada živimo u zlatnom dobu za ovu vrstu istraživanja,” tvrdi Croft, koji je karijeru započeo proučavajući astrofizičke fenomene poput supermasivnih crnih rupa i eksplozija zvijezda.
Nacionalna zona radijske tišine
Još 1958. godine, američka je vlada stvorila “Nacionalnu zonu radijske tišine” u Zapadnoj Virginiji kako bi zaštitila osjetljive radioastronomske uređaje od smetnji. U ovoj zoni, nema radijskih signala, mobilne mreže, a WiFi je strogo ograničen. Čak i vozila koja prevoze osoblje do teleskopa koriste dizel, jer svjećice benzinskih motora stvaraju električne smetnje.
“Zajednica je ponosna što se ovdje nalazi jedan od najvažnijih znanstvenih objekata na svijetu,” kaže Paul Vosteen, zaposlenik opservatorija.
Teleskop Green Bank smješten je u prirodnoj dolini okruženoj planinama Allegheny, koje služe kao prirodna barijera za radijske signale, pružajući idealne uvjete za istraživanje svemira. Radioastronomija je počela 1933. godine kada je američki fizičar Karl Jansky otkrio radio valove koji dolaze iz središta naše galaksije, Mliječnog puta. Od tada, ova grana astronomije omogućila je istraživanje dubokog svemira, otkrivanje pulsara i drugih fenomena koji su nevidljivi običnim teleskopima.
Radioastronomija je odigrala ključnu ulogu u otkriću mnogih važnih svemirskih fenomena, uključujući pulsare, atomski vodik, te nedavno brze radio izboje. Postoji i teorija da bi druge civilizacije, ako postoje, mogle emitirati radijske valove, slično kao što to činimo mi već više od stotinu godina. Jedan od ključnih teorijskih okvira u potrazi za izvanzemaljskim životom je Drakeova jednadžba. Ovu formulu osmislio je legendarni astronom Frank Drake kako bi procijenio broj detektabilnih civilizacija u našoj galaksiji. Danas, ta jednadžba ima gotovo kultni status, prepoznatljiva među ljubiteljima znanosti i izvanzemaljaca.
Breakthrough Listen: Napredak i budućnost
Svake godine, tijekom jednog tjedna u kasno proljeće, tim iz Breakthrough Listen-a dolazi u Green Bank kako bi provjerili i unaprijedili svoje sustave. “Vrijeme provedeno ovdje je iznimno fokusirano,” kaže Matt Lebofsky, vodeći administrator sustava. “U Nacionalnoj zoni radijske tišine, bez mobitela i televizije, možemo se potpuno posvetiti radu.”
U server sobi, okružen zvukom 6.000 tvrdih diskova koji pohranjuju 40 petabajta podataka, Lebofsky i njegov tim traže “čudne signale”—potencijalne tragove izvanzemaljskih civilizacija.
“Iako je bilo trenutaka uzbuđenja u zajednici, poput detekcije ‘Wow!’ signala 1977. godine, stvarnost je da još uvijek čekamo konačan dokaz,” objašnjava Croft. Nedavno, signal iz sustava Proksima Centauri izazvao je veliko uzbuđenje, no pokazalo se da je riječ o ljudskoj interferenciji.
Unatoč tome, Lebofsky ostaje optimističan. “Uz količinu podataka koje sada prikupljamo i analiziramo, vjerujem da se šanse za uspjeh eksponencijalno povećavaju svake godine.”
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
