Kina sve ozbiljnije sužava izbor mjesta na kojem bi njezini astronauti mogli sletjeti tijekom prve kineske ljudske misije na Mjesec, planirane do 2030. godine, a jedno se područje pritom nameće kao posebno zanimljivo. Riječ je o regiji Rimae Bode, dijelu bliže strane Mjeseca koji spaja raznoliku geologiju, relativno ravnu površinu i izravnu vidljivost sa Zemlje. Upravo ta kombinacija čini je rijetko privlačnom i za znanstvenike i za planere budućih misija.
Područje se nalazi na granici između Mare Vaporum i okolnog gorja u središnjem dijelu Mjesečeve nama okrenute strane. Znanstvenicima je zanimljivo zato što na malom prostoru okuplja vrlo različite oblike reljefa i površinske materijale koji obuhvaćaju duga razdoblja Mjesečeve povijesti. To znači da bi istraživanje tog terena moglo pomoći u boljem razumijevanju kako su se s vremenom mijenjali i površina i unutrašnjost Mjeseca.
Krajolik koji čuva prošlost
Jun Huang i njegovi suradnici detaljno su analizirali odabrani dio regije Rimae Bode, oslanjajući se na više skupova orbitalnih snimki i mjerenja. U tom su području izdvojili pet različitih geoloških cjelina: tamni sloj vulkanskog materijala nastalog tijekom erupcija, bazaltnu ravnicu Sinus Aestuum, dva odvojena sustava brazda te obližnje visoravni.
Te brazde, dugi i uski kanali na Mjesecu, nastale su djelovanjem vulkanskih i tektonskih procesa. Upravo zato ta regija nije samo mogući kandidat za slijetanje, nego i vrijedan geološki zapis različitih faza Mjesečeve prošlosti. Umjesto jednoličnog krajolika, astronauti bi ondje mogli pristupiti različitim vrstama stijena i naslaga koje svjedoče o više razdoblja u razvoju Mjeseca.
Četiri mjesta za prvo slijetanje
Analizirajući oblike kanala i brojeći udarne kratere, autori rada rekonstruirali su tragove nekoliko odvojenih vulkanskih epizoda koje su se dogodile u različitim razdobljima. Najstariji događaj koji su izdvojili bila je piroklastična erupcija prije otprilike 3,2 do 3,7 milijardi godina. Taj podatak važan je zato što pokazuje da regija ne bilježi samo jedan geološki proces, nego dugu i složenu povijest vulkanske aktivnosti.
Na temelju tih rezultata istraživači predlažu četiri moguća mjesta slijetanja unutar regije Rimae Bode. S tih bi lokacija astronauti mogli sigurno pristupiti raznolikim geološkim strukturama, uključujući vulkanske naslage, bazalte iz Mjesečevih mora, terene bogate torijem i naslage nastale udarima. Drugim riječima, jedno bi slijetanje moglo otvoriti pristup cijelom nizu uzoraka i procesa važnih za razumijevanje vulkanske povijesti Mjeseca i razvoja njegove unutrašnjosti.
Ipak, konačna odluka neće ovisiti samo o znanstvenoj vrijednosti. Autori upozoravaju da će za sigurne operacije na površini trebati pažljivo procijeniti nagibe terena, raspored većih stijena, udaljenosti koje bi astronauti morali prelaziti, kao i izraditi detaljnije karte veće rezolucije. Buduća istraživanja mogla bi zato dodatno suziti izbor i preciznije pokazati može li upravo Rimae Bode postati pozornica prvog kineskog ljudskog koraka na Mjesecu.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
Odgovori