Prostorije u kojima NASA sklapa svemirske letjelice spadaju među najčišća mjesta na Zemlji. Zrak se filtrira, površine dezinficiraju, a svaki mikroorganizam koji bi mogao dospjeti na letjelicu tretira se kao prijetnja. Jedna gljivica to nije uvažila.
Nova studija objavljena u časopisu Applied and Environmental Microbiology pokazuje da spore gljivice Aspergillus calidoustus, izolirane upravo iz tih prostorija, preživljavaju simulirane uvjete svemirskog leta i boravka na Marsu. Jedino što ih je ubilo bila je istodobna izloženost ekstremnoj hladnoći i visokim dozama radijacije. Sve ostalo — niska temperatura, ultraljubičasto i ionizirajuće zračenje, nizak atmosferski tlak, marsovsko tlo — podnijele su bez posljedica.
Bakterije su dobro istražene – gljivice nisu
Istraživači su uzeli 27 sojeva gljivica izoliranih iz prostorija za sklapanje letjelica korištenih u programu Mars 2020, koji je završio slijetanjem rovera Perseverance na Crveni planet. Dodali su još dva organizma, bakterijski i gljivični soj, poznata po otpornosti na visoke doze radijacije. Iz svega toga generirali su konidije, aseksualne reproduktivne spore, i izložili ih uvjetima karakterističnim za svemirski let i marsovsku površinu.
Aspergillus calidoustus izdvojio se od svih ostalih.
To je ujedno prva studija koja pokazuje da eukariotski mikroorganizmi, oni s pravim staničnim jezgrom, kakvi su gljivice, mogu preživjeti svaku fazu misije prema Marsu: od pripreme letjelice, kroz svemirski let, do rada robota na površini planeta. Dosad su se protokoli dezinfekcije procjenjivali gotovo isključivo prema učinkovitosti na bakterije. Gljivice su bile izvan jednadžbe.
Rizik nije zanemariv, ali nije ni siguran
Kasthuri Venkateswaran, mikrobiolog koji je vodio istraživanje i bivši viši znanstvenik u skupini za biotehnologiju i planetarnu zaštitu pri NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon, oprezan je u zaključcima. “To ne znači da je kontaminacija Marsa vjerojatna, ali pomaže nam da bolje kvantificiramo potencijalne rizike od preživljavanja mikroorganizama”, rekao je.
Ključan je i metodološki zaključak: preživljavanje mikroorganizama ne ovisi o jednom stresu, nego o kombinaciji mehanizama tolerancije. Hladnoća sama po sebi nije dovoljna. Radijacija sama po sebi nije dovoljna. Tek zajedno čine prepreku koju Aspergillus calidoustus nije mogao savladati.
Na temelju svega, taj se soj nameće kao ozbiljan kandidat za mikroorganizam koji bi mogao preživjeti sterilizaciju u prostoriji za sklapanje, provesti put do Marsa unutar letjelice i opstati na robotskim sustavima koji istražuju površinu planeta. Studija se nadovezuje na ranije radove koji su pronašli bakterije i gljivice na površinama letjelica i nakon dezinfekcije, a zajedno ta istraživanja pomažu NASA-i da usavrši strategije planetarne zaštite za buduće misije.
Odlazimo na Mars u potrazi za znakovima života. Jedino što ne bismo htjeli pronaći jest život koji smo sami ponijeli.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
