Svemirski teleskop James Webb tek je početak budućnosti astronomije. Mogućnosti su punu veće.
Na primjer, teoretski je moguće koristiti kvantna računala kao sredstvo za konstruiranje teleskopa veličine planeta, izvijestio je New Scientist.
Ako bi ovo uspjeli napraviti, takav planetarni teleskop zavirivao bi mnogo dalje. Snimio bi daleki svemir i uronio u velike crne dubine svemira i njegove tajne.
Takav bi poduhvat mogao „revolucija astronomskog snimanja”, prema istraživanju pod nazivom „Snimanje zvijezda s kvantnom korekcijom pogrešaka“.
Objedinjavanje astronomskih podataka s kvantnim tehnikama
U astronomiji, organiziranje nekoliko teleskopa za jednoglasno funkcioniranje je ono što se naziva interferometar – a oni u biti omogućuju promatranje svemira u golemom polju, prevladavajući “fizička ograničenja uključujući gubitak” i buku kozmosa korištenjem kvantnih komunikacijskih metoda.
Istraživanje sugerira obradu svakog fotona pojedinačno dok on udara u teleskop iz svemira – što zvuči kao suludo pedantan rad dok ne razmislite o moćima uređaja za pohranu kvantne memorije.
“Predstavljamo opći okvir za korištenje kvantnih kodova za ispravljanje pogrešaka za zaštitu i prikaz zvjezdane svjetlosti primljene na udaljenim mjestima teleskopa. U našoj shemi, kvantno stanje svjetlosti je koherentno zarobljeno u ne-radijacijsko atomsko stanje putem stimuliranog Raman-ovog adijabatskog prolaza, koji se zatim upisuje u kvantni kod za korekciju pogreške.”
Konkretno, fenomen kvantne isprepletenosti omogućio bi da dva ili više teleskopa dijele informacije u trenu.
Prvi korak prema astronomiji sljedeće generacije pomoću kvantne tehnike
Naravno, to bi napravilo nered u bazi podataka. Takvi podatci stvorili bi sliku koju bi malo tko mogao dešifrirati. Međutim, kvantno računalo koje se samoispravlja moglo bi vidjeti red u kaosu, rješavajući pogreške bez potrebe za numeričkim simulacijama – poput naših usporedivo primitivnih računala.
To je divlja, inspirativna ideja, ali dok bi kvantni teleskopi veličine planeta mogli funkcionirati u teoriji, ostaje problem provedbe u praksi. ”
„Postoji još mnogo izazova koje bi trebalo riješiti za građenje uređaja veličine planeta, ali ovo je dobar prvi korak”, rekao je glavni autor istraživanja Zixin Huang sa Sveučilišta Macquarie u Australiji, prema izvješću New Scientista.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
Izvori:
