NASA i ESA objavile su novu snimku NGC 6334, poznate i kao maglica Mačja šapa — jednog od najaktivnijih područja nastanka zvijezda u Mliječnoj stazi.
Tri godine nakon početka znanstvenih operacija, Svemirski teleskop James Webb (JWST) ponovno zadivljuje: povodom svoje treće godišnjice, teleskop je zabilježio najdetaljniju snimku maglice Mačja šapa (NGC 6334), goleme emisijske maglice smještene oko 5.500 svjetlosnih godina od Sunca u smjeru zviježđa Škorpiona.
Snimka prikazuje složenu strukturu ove maglice, u kojoj su aktivni intenzivni procesi nastanka novih zvijezda. Prostire se na oko 320 svjetlosnih godina, a karakteriziraju je guste nakupine zagrijanog plina i međuplanetarne prašine, od kojih neke premašuju masu 3.000 Sunca.
Maglica koja otkriva sve faze nastanka masivnih zvijezda
NGC 6334 već je godinama predmet intenzivnog istraživanja zbog iznimne raznolikosti uvjeta koji vladaju unutar njezinih vlaknastih struktura. Riječ je o jedinstvenom laboratoriju za proučavanje nastanka masivnih zvijezda, od najranijih faza prije glavne sekvence, sve do mladih zvjezdanih objekata (YSO – young stellar objects) u različitim stupnjevima razvoja.
Studija iz 2013. godine identificirala je više od 700.000 zvijezda unutar maglice, uključujući više od 2.200 mladih objekata. Autori su uočili višestruka žarišta novog zvjezdanog stvaranja, raspoređena duž filamentarnih struktura koje se pružaju desecima parseka od središta maglice.
“Ova raznolikost okruženja unutar NGC 6334 pruža jedinstvenu priliku za proučavanje masivne zvjezdane formacije u svim fazama njezina razvoja,” navodi se u radu.
Magnetna polja i protuzvjezdani kaos
Nova promatranja s JWST-om nadovezuju se na ranije studije provedene s teleskopima ALMA i VLA, koje su otkrile izuzetnu kompleksnost protuzvjezdanih nakupina u Mačjoj šapi. U jednoj regiji zabilježene su termalne molekularne linije koje nisu odgovarale očekivanim obrascima, zbog čega su znanstvenici pretpostavili da je riječ o “rijetkoj evolucijskoj fazi masivnog protuzvjezdanog objekta”.
Studija iz 2025. dodatno je rasvijetlila ulogu magnetskih polja unutar maglice. Analizom odnosa između magnetskih silnica i filamentarnih struktura, otkriveno je da magnetska polja u nekim regijama usmjeravaju tokove plina duž vlakana, potičući time kondenzaciju i nastanak novih zvijezda.
Izvor: NASA, ESA, CSA, STScI
JWST otkriva dubinu i složenost kozmičke prirode
Za razliku od Hubblea i Spitzera, JWST koristi infracrveni spektar, što mu omogućuje prodiranje kroz guste oblake plina i prašine. Zahvaljujući tome, današnja snimka nudi dosad neviđenu razinu detalja u prikazu unutarnjih struktura Mačje šape.
Iako su fizikalni procesi nastanka zvijezda složeni i često teško razumljivi bez stručnog konteksta, snimke JWST-a nude vizualno iskustvo koje povezuje znanost i estetiku. U svakom bljesku plina i svjetlosti nalazi se priča o nastanku, gravitaciji i nuklearnoj fuziji.
U konačnici, svaka nova zvijezda u Mačjoj šapi može značiti i nastanak planeta. Neki od njih možda imaju uvjete slične Zemljinima. JWST-ove snimke podsjećaju nas na to da je kozmos i dalje u stvaranju — a mi smo svjedoci.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
