Voda kao temelj života
Općepoznata je činjenica da je voda temelj života na Zemlji. No, manje je poznato da je svega oko jedan posto vode na planetu slatka voda koja je dostupna čovjeku, biljkama ili kopnenim životinjama.
Kako navodi The Conversation, veći dio vode nalazi se u oceanima ili je zarobljen u polarnim ledenjacima i stijenama. U svijetu koji se mijenja uslijed klimatskih promjena, važnost globalne distribucije tog jednog postotka dobiva potpuno novu dimenziju.
Porast suše na južnoj hemisferi
Prema nedavno objavljenoj studiji, južna hemisfera isušuje se brže nego sjeverna tijekom posljednja dva desetljeća (2001.-2020.). Autorski tim studije kao glavni uzrok navodi meteorološki fenomen poznat kao El Niño, koji se pojavljuje svakih nekoliko godina kad temperatura vode u istočnom Tihom oceanu postane viša od uobičajene.
Rezultati studije temelje se na podacima prikupljenim satelitskim snimanjem te mjerenjima protoka rijeka i potoka, što je istraživačima omogućilo modeliranje i izračun promjena u razini dostupne vode. Dostupnost vode određuje se kao neto razlika između količine vode koja dolazi u okoliš putem padalina i one koja se uklanja iz atmosfere kroz isparavanje ili transpiraciju biljaka.
Iako južna hemisfera pokriva samo četvrtinu ukupne kopnene površine Zemlje (isključujući Antarktiku), pokazuje se da ima značajniji utjecaj na globalnu dostupnost vode u odnosu na sjevernu hemisferu.
Analiza je otkrila izražen pad dostupnosti vode u Južnoj Americi, većini Afrike te središnjem i sjeverozapadnom dijelu Australije. S druge strane, neka područja, poput južnog dijela Južne Amerike, bilježe povećanu dostupnost vode.
Nasuprot tome, unatoč značajnim regionalnim varijacijama, dostupnost vode na sjevernoj hemisferi čini se relativno uravnoteženom, dijelom zahvaljujući intenzivnom ljudskom utjecaju poput navodnjavanja, izgradnje brana i proizvodnje hrane. Takvi su faktori posebno izraženi na sjevernoj hemisferi, gdje živi približno 90 posto svjetske populacije.
Posljedice sušenja
Zašto je važno razmatrati ove tehničke modele dostupnosti vode i procese sušenja? Koje bi mogle biti implikacije većeg sušenja južne u odnosu na sjevernu hemisferu?
Dio odgovora leži u predviđanju koje će regije vjerojatno biti pogođene povećanim sušenjem. Primjerice, Južna Amerika obuhvaća Amazonsku prašumu, ključni regulator klime i važno globalno stanište brojnih vrsta, te je dom mnogim autohtonim zajednicama.
Sušenje prašume vodilo bi do smanjenja vegetacije i povećanja rizika od požara, što bi imalo ozbiljne posljedice ne samo za ljude i životinje koji tamo žive već bi moglo rezultirati i oslobađanjem milijardi tona ugljika koji su trenutno pohranjeni u vegetaciji prašume i tlu.
Južna Amerika je također značajan svjetski poljoprivredni izvoznik soje, šećera, mesa, kave i voća. Promjene u dostupnosti vode mogle bi povećati pritisak na globalne prehrambene sustave.
Sušenje na većem dijelu Afrike predstavlja ozbiljan izazov. Taj ogroman kontinent sastoji se od brojnih klimatskih zona i socioekonomskih razlika, često s ograničenim resursima za suzbijanje problema i prilagodbu.
Povećani pritisak na prehrambene sustave i staništa izazvat će dodatne stresove na kontinentu koji već trpi zbog porasta svjetskih cijena hrane uzrokovanih inflacijom i ratom u Ukrajini. Isto tako, moglo bi doći do smanjenja izvoza kave i kakaa, što bi moglo rezultirati spiralom gubitka izvora prihoda, siromaštva i gladi.
Sjeverozapad Australije jedno je od velikih divljina te zemlje. No, bila bi velika pogreška smatrati tu regiju “praznim” i samim time nebitnim kada je riječ o sušenju.
Sušenje će promijeniti uzorke vegetacije i pridonijeti daljnjem porastu temperatura, koje bi do kraja stoljeća mogle premašiti 35°C tijekom većeg dijela godine, ukoliko se visoke stope emisija ne smanje. Takve promjene bi mogle imati ozbiljne posljedice na zdravlje ljudi i ekosustave.
Slični učinci sušenja u središnjoj Australiji mogu utjecati na vremenske prilike i klimu obalnih područja gdje živi većina stanovništva i gdje se nalaze veći gradovi. Sušni trendovi se osjećaju i na jugozapadu i jugoistoku zemlje što dovodi do promjena staništa, šumskih požara, smanjenja razina rijeka i utjecaja na zdravlje ljudi, posebno u gradskim područjima.
Iako su precizna priroda i opseg promjena te njihov utjecaj teško predvidljivi ili modelirani na lokalnoj ili regionalnoj razini, novi rad ukazuje na jasne promjene u obrascima i kompleksne klimatske procese na južnoj hemisferi koji će smanjiti dostupnost vode tijekom El Niño događaja.
Sušenje će stvoriti dodatni pritisak na staništa i vrste u ključnim područjima. Također će utjecati na ljudske populacije različitih sposobnosti prilagodbe i, u konačnici, na naše globalne prehrambene sustave. Premda je južna hemisfera većinom prekrivena vodom, ono što se tamo događa ima značajan utjecaj na cijeli planet.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
