Koristeći ESO-ov Vidljivi i infracrveni teleskop za astronomiju (VISTA), astronomi su stvorili ogroman infracrveni atlas pet susjednih takozvanih zvjezdanih “rasadnika” spajajući više od milijun slika. Ovi veliki mozaici otkrivaju mlade zvijezde u nastajanju, uklopljene u guste oblake prašine. Zahvaljujući ovim promatranjima, astronomi imaju jedinstven alat kojim mogu dešifrirati složenu slagalicu rođenja zvijezda.
“Na ovim slikama možemo detektirati čak i najslabije izvore svjetlosti, poput zvijezda mnogo manje mase od Sunca, otkrivajući objekte koje nitko nikada prije nije vidio”, kaže Stefan Meingast, astronom na Sveučilištu u Beču u Austriji i glavni autor nove studije objavljene u časopisu Astronomy & Astrophysics. “To će nam omogućiti da razumijemo procese koji pretvaraju plin i prašinu u zvijezde.”
Formacija zzvijezda
Zvijezde se formiraju kada se oblaci plina i prašine sruše pod utjecajem vlastite gravitacije, ali detalji o tome kako se to događa nisu u potpunosti razumljivi. Koliko zvijezda se rodi iz oblaka? Koliko su masivne? Koliko će zvijezda također imati planeta?
Da bi odgovorili na ova pitanja, Meingastov tim je ispitao pet bliskih regija stvaranja zvijezda teleskopom VISTA u ESO-ovom opservatoriju Paranal u Čileu. Koristeći VISTA-inu infracrvenu kameru VIRCAM, tim je uhvatio svjetlost koja dolazi duboko iznutra oblaka prašine. “Prašina skriva ove mlade zvijezde od našeg pogleda, čineći ih gotovo nevidljivima našim očima. Samo na infracrvenim valnim duljinama možemo pogledati duboko u ove oblake, proučavajući zvijezde u nastajanju”, objašnjava Alena Rottensteiner, doktorandica također na Sveučilištu u Beču i koautorica studije.
VISIONS
Istraživanje, nazvano VISIONS, promatralo je regije formiranja zvijezda u sazviježđima Orion, Ophiuchus, Chamaeleon, Corona Australis i Lupus. Te regije su manje od 1500 svjetlosnih godina udaljene i toliko su velike da obuhvaćaju golemo područje na nebu. Promjer polja gledanja VIRCAM-ove kamere je širok kao tri puna Mjeseca, što ga čini jedinstveno pogodnim za mapiranje ovih beskrajno velikih regija.
Tim je tijekom pet godina prikupio više od milijun slika. Pojedinačne slike su zatim sastavljene u velike mozaike koje su ovdje objavljene, otkrivajući ogromne kozmičke pejzaže. Ovi detaljni panoramski prikazi prikazuju tamne mrlje prašine, sjajne oblake, novo-rođene zvijezde i udaljene zvijezde Mliječnog puta.
Proučavanje mladih zvijezda
Pošto su ista područja opetovano promatrana, podaci VISIONS-a također će astronomima omogućiti proučavanje kretanja mladih zvijezda. “S VISIONS-om pratimo ove mlade zvijezde tijekom nekoliko godina, omogućujući nam da izmjerimo njihovo kretanje i saznamo kako napuštaju svoje matične oblake”, objašnjava João Alves, astronom na Sveučilištu u Beču i glavni istraživač VISIONS-a. To nije lagan pothvat, budući da je prividni pomak ovih zvijezda gledano s Zemlje jednak širini ljudske kose vidljive s udaljenosti od 10 kilometara. Ova mjerenja kretanja zvijezda dopunjuju ona koja je dobila Europska svemirska agencija sa svojom misijom Gaia na vidljivim valnim duljinama, gdje su mlade zvijezde skrivene iza gustih vela prašine.
Dugotrajna vrijednost
Atlas VISIONS će držati astronome zauzetima godinama koje dolaze. “Ovdje postoji ogromna dugotrajna vrijednost za astronomsku zajednicu, zbog čega ESO usmjerava javna istraživanja poput VISIONS-a”, kaže Monika Petr-Gotzens, astronomkinja u ESO-u u Garching, Njemačka, i koautorica ove studije. Nadalje, VISIONS će postaviti temelje za buduća promatranja s drugim teleskopima poput ESO-ovog iznimno velikog teleskopa (ELT), koji je trenutno u izgradnji u Čileu i trebao bi početi s radom kasnije tijekom ovog desetljeća. “ELT će nam omogućiti da se zumiramo u specifične regije s neviđenim detaljima, dajući nam nikad prije viđen krupan pogled na pojedinačne zvijezde koje se trenutno tamo formiraju”, zaključuje Meingast.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
