Dugo se smatralo da je Venera “zla blizanka” Zemlje, planet koji je zbog nekontroliranog efekta staklenika postao negostoljubiv za život. No, nova istraživanja otkrivaju da bi ta priča mogla biti previše pojednostavljena, pa čak i netočna. Znanstvenici sada tvrde da Venera možda nikada nije imala tekuće oceane, ključan uvjet za razvoj života kakav poznajemo. Umjesto toga, čini se da je ovaj planet od samog početka bio suh i neprijateljski za život.
Što smo otkrili o Veneri
Tereza Constantinou sa Sveučilišta u Cambridgeu i njezin tim proveli su detaljno istraživanje atmosfere i vulkanske aktivnosti Venere, dolazeći do zapanjujućih zaključaka. Unutrašnjost Venere, prema njihovim rezultatima, nikada nije sadržavala značajnije količine vode. Analiza molekula poput vode, ugljikova dioksida i karbonil-sulfida u atmosferi Venere pokazala je da se te tvari obnavljaju vulkanskim erupcijama. Međutim, količina vodene pare iz vulkanskih plinova iznosi tek 6% u najboljem slučaju, što jasno ukazuje na izrazito suhu unutrašnjost.
Ovo otkriće potvrđuju i opažanja površine Venere, na kojoj nema znakova erozije vodom kakvu vidimo na Zemlji ili Marsu. “Vulkanske erupcije Venere i njezin kemijski sastav sugeriraju da planet nikada nije imao tekuće vodene oceane,” objašnjava Constantinou. U ranim fazama svog razvoja, Venera je vjerojatno imala atmosferu zasićenu parom, no tijekom milijardi godina, Sunčevo zračenje razbilo je molekule vode na vodik i kisik, pri čemu je vodik pobjegao u svemir. Danas, ono što je ostalo jest suha i toksična atmosfera prekrivena oblacima sumporne kiseline.
Što to znači za život na Veneri – i drugdje?
Iako se Venera možda čini kao potpuno neprikladan kandidat za život, njezino proučavanje pruža ključne uvide za astrobiologiju. “Venera je prirodni laboratorij za razumijevanje razvoja nastanjivosti – ili izostanka istog. Ovo ima značajne implikacije i za istraživanje egzoplaneta,” ističe Constantinou. Ako Venera nikada nije imala tekuće oceane, planeti sa sličnim atmosferama mogli bi biti manje prioritetni u potrazi za uvjetima pogodnima za život. S druge strane, ako bi mikrobi prilagođeni ekstremnim uvjetima preživjeli u oblacima sumporne kiseline, to bi moglo proširiti naše poimanje života.
Osim toga, Venera nudi i uvid u moguću budućnost Zemlje. Kako Sunce postaje toplije, i naš planet mogao bi doživjeti slične promjene. Razumijevanje Venere moglo bi nam pomoći u dugoročnom očuvanju Zemlje.
Iako se čini malo vjerojatnim da Venera može podržavati život sličan našem, ne treba isključiti mogućnost postojanja alternativnih oblika života. Organizmi prilagođeni ekstremnim uvjetima, poput oblaka sumporne kiseline, mogli bi predstavljati “život kakav još ne poznajemo.” Ovo širi granice astrobiologije i potiče nova pitanja o tome gdje bismo trebali tražiti život u svemiru.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
