Tajne protoplanetarnih diskova: Je li naš pogled na nastanak planeta bio sužen?
Prije približno pet milijardi godina, naša je Zemlja tek započinjala svoj razvojni put. Okružena protoplanetarnim diskom – gustim oblakom prašine i plina – koji je bio pod snažnim gravitacijskim utjecajem divovskih tijela poput Jupitera, vjeruje se da je Zemlja raščistila svoju orbitu, ostavljajući iza sebe jasnu prazninu. Većina znanstvenika prihvatila je ovu teoriju, ali nove spoznaje ukazuju da povezanost praznina u diskovima s nastajanjem novih planeta možda nije uvijek tako jasna kao što se mislilo.
Tijekom godina, tragovi o rođenju planeta iz materijala koji okružuje mlade zvijezde otkriveni su putem slika diska oko zvijezda poput Fomaulta. Međutim, zbog hladnoće i slabe vidljivosti plina i prašine oko tih zvijezda, detaljna proučavanja bila su izazovna. Ali dolazak naprednih radio teleskopa, kao što je ALMA, donio je promjenu. Omogućili su nam da vidimo diskove kao nikada prije, s jasno definiranim prstenastim prazninama i čak vidljivim protoplanetima. Zato smo dosad često pretpostavljali: gdje postoji praznina, tamo je i planeta.
Međutim, nedavna studija objavljena u časopisu Astronomy & Astrophysics baca novo svjetlo na ovu temu. Istraživači su proveli detaljne simulacije interakcija između protoplaneta i materijala unutar protoplanetarnih diskova. Nakon promatranja tijekom razdoblja od 100 milijuna godina, rezultati su bili ne samo iznenađujući već i prosvjetljujući.
Jedno od najvažnijih otkrića bilo je da, u uvjetima rane faze diska, veći broj protoplaneta može uzrokovati nestabilnost njihovih orbita za samo 40.000 godina. S obzirom na ovako kratko razdoblje, postavlja se pitanje mogu li planete uopće brzo raščistiti te praznine. Otkriveno je i da putevi po kojima se planete kreću mogu biti iznimno promjenjivi, što komplicira njihovo otkrivanje.
Dakle, prethodno uvriježeno vjerovanje da praznine u protoplanetarnim diskovima nužno ukazuju na nastanak novih planeta sada je ponovno predmet rasprave. Jasno je da je nastanak planeta složen proces, i iako smo mnogo toga otkrili, još mnogo toga čeka na daljnje istraživanje.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
