Znanstvena fantastika već dugo razvija fascinantnu ideju o drevnim civilizacijama koje su mogle postojati prije čovječanstva. Silurijanska hipoteza, nazvana prema izmišljenoj reptilskoj vrsti iz popularne serije Doctor Who, istražuje mogućnost da su tragovi takvih civilizacija možda sačuvani u geološkim slojevima Zemlje. Dvojica znanstvenika sa Sveučilišta u Cambridgeu prvi su 2018. predstavili ovu intrigantnu hipotezu, postavljajući pitanje kako bi izgledali dokazi o industrijskom društvu koje je možda postojalo prije milijune godina.
Što je zapravo Silurijanska hipoteza?
Objavljena u časopisu Journal of Astrobiology, hipoteza ne tvrdi da su tehnološki napredne vrste doista postojale prije čovječanstva. Umjesto toga, istražuje bi li njihovi tragovi – ako su postojali – mogli biti prepoznatljivi u današnjim geološkim zapisima.
Znanstvenici ističu ključni problem: ljudska industrijska civilizacija traje tek oko 300 godina, što je gotovo zanemarivo u usporedbi s 4,5 milijardi godina povijesti Zemlje. Ovo kratko vremensko razdoblje postavlja očito pitanje: je li se nešto slično moglo dogoditi i prije? Upravo zbog toga kratkog vremenskog razmaka teško je predvidjeti koliko bi tragovi naše civilizacije mogli opstati kroz milijune godina.
Bi li budući istraživači mogli otkriti našu civilizaciju?
Iako danas značajno utječemo na ekosustave i klimu planeta, naši tragovi u geološkim slojevima mogli bi biti minimalni. Plastika, sintetičke molekule ili potencijalni tragovi radioaktivnog materijala mogli bi tvoriti tek tanki sedimentni sloj. Čak i ako naš utjecaj na Zemlju ostane značajan, budući geolozi mogli bi ga teško razlikovati od prirodnih događaja, poput masovnih izumiranja ili vulkanske aktivnosti.
Autori također ističu zanimljivu paradoksalnu ideju: što je civilizacija održivija, to su manji tragovi koje ostavlja. Društvo koje koristi obnovljive izvore energije, poput solarne ili geotermalne, ostavit će daleko manje dokaza u usporedbi s društvom koje se oslanja na fosilna goriva ili druge destruktivne metode.
Kako možemo tražiti tragove drevnih civilizacija?
Znanstvenici predlažu traženje kemijskih anomalija u sedimentima kao ključ za otkrivanje dokaza o drevnim industrijskim društvima. Primjerice, specifični sintetički materijali ili neobični izotopi mogli bi ukazati na postojanje civilizacije. Ipak, neki tragovi, poput anoksičnih događaja u oceanima tijekom razdoblja krede, mogli bi se teško razlikovati od prirodnih geoloških procesa.
Ova hipoteza ima važnu implikaciju i na astrobiologiju. Ako bismo mogli identificirati tragove potencijalnih drevnih civilizacija na Zemlji, iste metode mogle bi se primijeniti na istraživanje egzoplaneta i potrage za inteligentnim životom u svemiru.
Autori zaključuju da, iako je malo vjerojatno da je prije nas postojala industrijska civilizacija, njihova analiza otvara važna pitanja o budućnosti čovječanstva. Kakve tragove ostavljamo na planetu? Hoće li naše prakse postati dovoljno održive da omogućimo dugoročno preživljavanje? Razmatranje ovih pitanja ključno je ne samo za razumijevanje prošlosti već i za pripremu za budućnost.
Silurijanska hipoteza nije tvrdnja, već način da formuliramo nova pitanja o geološkim zapisima i ostavštini civilizacija. Njihov rad služi kao poziv znanstvenicima da prošire granice istraživanja i možda jednog dana odgovore na intrigantno pitanje: Može li se otkriti postojanje drevne industrijske civilizacije u geološkom zapisu?
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
