Ovo je prvi put da je zabilježena svjetlost emitirana od egzoplaneta ove male veličine i niske temperature, slične onima stjenovitih planeta u našem sunčevom sustavu,” izjavili su iz NASA-e.
Pet godina nakon što je NASA-in infracrveni Svemirski teleskop Spitzer otkrio ‘obitelj’ od sedam stjenovitih egzoplaneta koje kruže oko zajedničke zvijezde, TRAPPIST-1, NASA-in novi infracrveni kolos, Svemirski teleskop James Webb (JWST), proširio je granice našeg znanja mjerenjem temperature jednog od tih planeta, TRAPPIST-1b. Kako prenosi Live Science, ova revolucionarna istraživanja, objavljena u renomiranom časopisu , otvaraju nove perspektive u proučavanju udaljenih svemirskih objekata. Nažalost, otkrića upućuju na to da je ovaj planet, unatoč sličnostima s Zemljom, vjerojatno nepristupačan za život kakav znamo.
Zahvaljujući JWST-ovoj srednje infracrvenoj kameri MIRI, astronomi su analizirali termalno zračenje planeta, koristeći tehnologiju sličnu onoj za detekciju topline u serijalu filmova “Terminator”. Rezultati su pokazali da je TRAPPIST-1b izuzetno vruć, s površinskim temperaturama koje dosežu oko 232 stupnja Celzija, što je slično temperaturi unutar kućanske pećnice, sugerirajući snažnu vjerojatnost da planetu nedostaje atmosfera. Ovo otkriće predstavlja još jedan u nizu pionirskih dostignuća JWST-a, koji kontinuirano privlači globalnu pozornost svojim značajnim doprinosima u području astronomske znanosti od svog lansiranja.
“Ovo je prvi put da je zabilježena svjetlost emitirana od egzoplaneta ove male veličine i niske temperature, slične onima stjenovitih planeta u našem sunčevom sustavu,” izjavili su iz NASA-e. Thomas Greene, astrofizičar u NASA-i i glavni autor istraživanja, dodaje: “Nijedan prethodni teleskop nije imao kapacitet detektirati ovako slabu srednju infracrvenu svjetlost.”
Početna otkrića sedam egzoplaneta u sustavu TRAPPIST-1 izazvala su veliku uzbuđenost među astronomima, jer su ti udaljeni svjetovi veličinom usporedivi s Zemljom i nalaze se unutar nastanjive zone svoje zvijezde — područja gdje su uvjeti pogodni za postojanje tekuće vode na površini planeta. “Ovaj sustav predstavlja izvanredan ‘laboratorij’ i predstavlja naše najbolje mete za istraživanje atmosfera stjenovitih planeta,” rekla je Elsa Ducrot, suautorica studije.
TRAPPIST-1 je izniman sustav ali nije jednostavno za istražiti
Ipak, unatoč velikom entuzijazmu, TRAPPIST-1 i njegovi planeti su neuhvatljivi za trenutačne ljudske istraživačke napore, nalazeći se na zadivljujućoj udaljenosti od 378 trilijuna kilometara. Orbitiraju zvijezdu znatno manju i crveniju od našeg Sunca, poznatu kao crveni patuljak. Thomas Greene ističe, “U Mliječnom putu nalazimo deset puta više takvih zvijezda nego sličnih Suncu, s dvostruko većom vjerojatnošću okruženosti stjenovitim planetima.”
Crveni patuljci, zbog svoje obilnosti, privlače astronome u potrazi za potencijalno nastanjivim planetima, pritom napominjući lakšu vidljivost stjenovitih planeta u orbiti oko manjih zvijezda. Međutim, bitno je uzeti u obzir da su crveni patuljci znatno više aktivni u usporedbi s našim Suncem, skloni snažnim solarnim erupcijama i ispuštanju visokoenergetskih zraka koje mogu ugroziti potencijalni život ili oštetiti atmosferu planeta koja ih okružuje.
Prethodna istraživanja TRAPPIST-1b nisu imala potrebnu osjetljivost da potvrde postojanje atmosfere ili ustanove njegovu stjenovitu prirodu. S obzirom na plimno zaključavanje, jedna strana planeta uvijek je okrenuta prema zvijezdi, dok druga ostaje u trajnom mraku. Modeli su predviđali da bi prisutnost atmosfere omogućila uravnoteženiju raspodjelu topline po planetu, no JWST je zabilježio znatno više temperature, što ukazuje na nedostatak atmosfere i smanjuje popis potencijalno nastanjivih svemirskih tijela. Ipak, istinska vrijednost ovih otkrića više leži u sposobnosti JWST-a za provođenje daljnjih istraživanja, omogućujući temeljitije analize atmosfera i temperatura brojnih drugih planetarnih tijela.
“Oduvijek sam sanjao o ovom cilju,” izjavio je Pierre-Olivier Lagage iz CEA, jedan od kreatora MIRI instrumenta. “Ovo je prva prilika da detektiramo emisiju s terrestričke, umjereno tople planete, što predstavlja ključan korak u istraživanju egzoplaneta.”
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
