James Webb ima potencijal uočiti signature drugih civilizacija u svemiru – bilo biosignature, bilo tragove štetnih plinova industrija udaljenih galaktičkih susjeda.
James Webb i istraživanje svemira
Svemirski teleskop James Webb lansiran u prosincu prošle godine, a trenutno je u postupku postavljanja svojih instrumenata. U roku od nekoliko mjeseci najmoćniji svemirski teleskop ikad napravljen bit će usmjeren prema zvijezdama.
Astronomi se nadaju da će ono što Webb vidi promijeniti način na koji razumijemo naš svemir, baš kao što je svemirski teleskop Hubble učinio desetljećima prije.
Jedna primamljiva mogućnost koju nudi, a koju Hubble nije mogao, jest mogućnost izravnog snimanja planeta. Naime, teleskop je dovoljno moćan da izravno snimi pojedinačne egzoplanete koji kruže oko udaljenih zvijezda, što je primamljiva perspektiva za koju neki kažu da bi nas mogla dovesti do toga da jednom zauvijek saznamo jesmo li sami u svemiru.
Otkrivanje biosignatura
Mogućnost daljinskog otkrivanja biosignatura bila je vruća tema posljednjih godina. U našem vlastitom Sunčevom sustavu nedavno otkriće fosfina u Venerinoj atmosferi potaknulo je nagađanja da bi tu kemikaliju mogao stvoriti mikrobiološki oblik života.
Slično tome, stručnjaci za daljinsko ispitivanje su predložili da se biljni život – koji koristi fotosintezu za energiju – može detektirati u infracrvenim valnim duljinama, jer klorofil apsorbira vidljivu svjetlost, ali se jasno pokazuje u infracrvenom. Prema takvom tumačenju planeti prekriveni zelenilom davali bi izraziti „crveni rub“.
Fotografija udaljenog planeta u jednom pikselu mogla bi sadržavati dovoljno informacija da nam kaže postoji li biološki život, na temelju informacija pohranjenih u valnim duljinama svjetlosti koje dopiru do leće teleskopa.
Otkrivanje civilizacija?
No što je s inteligentnim životom? Čovječanstvo noću ispušta toplinu (iz industrije i domova i tako dalje) i umjetno svjetlo, ali možda najvažnije, proizvodim kemikalije koje ispunjavaju našu atmosferu spojevima kojih inače ne bi bilo. Ovi umjetni atmosferski sastojci mogli bi biti ono što nas odaje udaljenoj izvanzemaljskoj vrsti koja skenira galaksiju vlastitim moćnim teleskopom.
Tim znanstvenika u nedavnoj studiji razvija mogućnost uočavanja udaljenih civilizacija putem ovakvih signatura pomoću James Webb teleskopa. Rad se posebno fokusirao na klorofluorougljike (CFC), koji se na Zemlji industrijski proizvode kao rashladna sredstva i sredstva za čišćenje.
CFC-ovi su neslavno stvorili ogromnu rupu u Zemljinom ozonskom omotaču 1980-ih, a ovi „snažni staklenički agensi s dugim vremenskim zadržavanjem u atmosferi“ – ako bismo ih uočili u drugim dijelovima galaksije – gotovo bi sigurno bili posljedica civilizacije sposobne za bujnu industrijalizaciju.
Limitacije
Postoje neka ograničenja za Webbove mogućnosti pronalaženja CFC-a. Naime, ako je zvijezda planeta presvijetla, prigušit će signal. Teleskop će stoga imati najviše uspjeha gledajući zvijezde M klase, koje su mutni, dugovječni crveni patuljci. Tako, primjerice, kada bi se Webb nalazio u blizini crvenog patuljka TRAPPIST-1 i kada bi gledao u smjeru Zemlje ne bi mogao vidjeti naš planet zato što je naše Sunce jednostavno presjajno.
Drugim riječima, neki od najgorih nusproizvoda čovječanstva – naše zagađenje – mogli bi biti upravo ono što nas čini uočljivim. To znači da ćemo možda moći pronaći druge vrste sposobne tretirati atmosferu vlastitog planeta s istim zanemarivanjem.
Jupiterov mjesec je savršen za izvanzemaljski život
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
