Astronomi zasad nisu sigurni predstavlja li nova slika ranog svemira koju je snimio James Webb jednu ili dvije galaksije.
James Webb pruža neviđene detalje
Svemirski teleskop James Webb ovaj nam put donosi fotografiju savijanja svjetlosti u dubokom svemiru. Webb je iskoristio gravitaciju galaktičkog klastera kako bi promatrao galaksiju koja se nalazi u pozadini. Međutim, kako stoji u jučer objavljenom istraživanju, astronomi nisu sigurni je li riječ o jednoj ili dvije galaksije.
“Aktivno raspravljamo o tome jesu li ovo dvije galaksije ili dva zvjezdana skupa unutar jedne galaksije”, izjavio je u NASA-inom priopćenju astronom Dan Coe s Instituta za znanost svemirskih teleskopa te stručnjak za Webbovu blisku infracrvenu kameru. “Ne znamo o čemu je riječ, ali ovo su pitanja za koja će nam Webb pomoći da pronađemo odgovore.”
Dva objekta koje je promatrao Webb razlikuju se po tome što jedan skup odašilje plavu svjetlost i izgleda kao da posjeduje puno zvijezda, dok je drugi skup crveniji i ima mnogo prašine.
James Webb snimio zvjezdane skupove stare 9 milijardi godina
Hubble je promatrao ovu regiju ranije
Hubble je promatrao ovu regiju ranije, no slike nisu bile dovoljno oštre. Točnije, spomenuti objekti pod nazivom MACS0647-JD, uočeni su još prije 10 godina. Predstavljali su blijedo crvenkastu točku za koju se pretpostavilo da je formirana oko 400 milijuna godina nakon Velikog praska. Webb nam je sad pružio mnogo detaljniju sliku, no i dalje ne možemo odgonetnuti o čemu je zapravo riječ.
Otkriće još nije recenzirano i predmet je znanstvene rasprave. U slučaju da se radi o dvjema galaksijama, moguće je da gledamo u galaktičko spajanje iz ranog svemira. “Ako je ovo najudaljenije galaktičko spajanje, bit ću stvarno presretan”, objašnjava u izjavi Tiger Yu-Yang Hsiao, dr. sc. student diplomskog studija na Sveučilištu John Hopkins.
James Webb očarao astronome slikom Stupova stvaranja
James Webb i spektakularan pogled na rani svemir
Korištenje efekta gravitacijske leće i savijene svjetlosti nije novina u astronomiji, ali kada govorimo o Webbu, moramo imati na umu da se radi o teleskopu s izrazito velikom osjetljivošću. Webb je visoko optimiziran za promatranje ranog svemira koji se sve više udaljava od nas u infracrvenim valnim duljinama. Webb ispred sebe ima još barem “20 godina rada na svemirskim promatranjima”, što će značajno povećati fond poznatih ranih galaksija koji trenutno broji tek nekoliko desetaka objekata, objašnjava Rebecca Larson, suradnica Nacionalne zaklade za znanost i dr.sc. diplomskog studija na Sveučilištu Texas u Austinu.
“Njihovo proučavanje može nam pomoći da shvatimo kako su se razvile u galaksije poput onih u kojoj mi danas živimo te kako se svemir razvijao kroz vrijeme”, dodala je Larson. Larson je također sretna što Webb može stvoriti “duboka polja” jedne točke na nebu, kao što je Hubble učinio mnogo puta, jer će nam to pomoći u otkrivanju još objekata u ranom svemiru.
Koje su najstarija i najmlađa zvijezda u svemiru?
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
