Svemirski teleskop James Webb ovaj nam put donosi detaljne snimke izolirane patuljaste galaksije Wolf–Lundmark–Melotte (WLM), udaljene oko tri milijuna svjetlosnih godina od Zemlje.
James Webb snimio patuljastu galaksiju Wolf–Lundmark–Melotte
Patuljasta galaksija Wolf–Lundmark–Melotte (WLM) nalazi se oko tri milijuna svjetlosnih godina od Zemlje. Pripada zviježđu Kit i jedna je od najudaljenijih članova lokalne grupe galaksija u kojoj se nalazi i Mliječna staza. Galaksija je relativno izolirana, što znači da nije vršila interakcije s drugim galaksijama te da je dugo vremena ostala nepromjenjenom. Otkrili su je tri astronoma, po čijim je prezimenima dobila svoje ime.
Wolf–Lundmark–Melotte (WLM) u svemirskim je razmjerima zapravo vrlo blizu, što pomaže svemirskin teleskopu James Webb da snimi veliku količinu zvijezda do sitnih detalja. Astronomima je WLM zanimljiva upravo zato što je izolirana, ali i zato što bi se mogla pokazati korisnom u proučavanju razvoja zvijezda u manjim galaksijama.
“Smatramo da WLM nije bio u interakciji s drugim sustavima, što ga čini prikladnim za testiranje naših teorija o nastanku i razvoju galaksija,” navodi Kristen McQuinn, astronomkinja sa Sveučilišta Rutgers u New Jerseyju i glavni znanstvenik na istraživačkom projektu, u izjavi Instituta za znanost svemirskih teleskopa u Marylandu.
“Mnoge druge obližnje galaksije isprepletene su i zapetljane s Mliječnom stazom, što ih čini težima za promatranje.”
Znanstvenici rekonstruirali drevnu patuljastu galaksiju koja se sudarila s Mliječnom stazom
WLM je slična galaksijama iz ranog svemira
Još jedan od razloga zašto je galaksija zanimljiva za proučavanje jest činjenica da su njeni plinovi slični onima iz galaksija ranog svemira, objašnjava McQuinn. Nema elemenata koji su teži od primjerice vodika i helija. Rane galaksije obično ne sadrže teške elemente, no plinovi u WLM-u najvjerojatnije su izgubili svoj udio takvih elemenata zbog galaktičkog vjetra. Galaktički vjetar dolazi od supernova, a s obzirom da je WLM mala galaksija, ovi su vjetrovi izbacili većinu teškog materijala iz nje.
Prema McQuinn, na slikama koje je snimio James Webb mogu se vidjeti pojedinačne zvijezde u različitim razvojnim fazama, različitih boja, veličina, temperatura i starosti. Vide se i oblaci molekularnog plina i prašine odnosno maglice sa materijalom za stvaranje zvijezda.
U pozadini se mogu vidjeti druge galaksije s velikim valovitim repovima tj. strukturama sačinjenima od zvijezda, prašine i plina koje su nastale tijekom gravitacijskih interakcija među galaksijama. Astronomi koriste James Webb kako bi promatranjem WLM-a pokušali rekonstruirati povijest nastanka zvijezda u patuljastoj galaksiji.
“Zvijezde male mase mogu živjeti milijardama godina, što znači da su neke od zvijezda koje danas vidimo u WLM-u nastale u ranom svemiru”, dodaje McQuinn. “Određivanjem svojstava ovih zvijezda male mase, možemo dobiti uvid u događaje iz vrle daleke prošlosti.”
Malena galaksija s velikom crnom rupom u središtu?
Promatranje WLM-a kao provjera rada teleskopa James Webb
Istraživanje WLM-a samo je jedno u nizu promatranja galaksija iz ranog svemira koje vrši James Webb. Stručnjacima koji upravljaju radom teleskopa ovakva istraživanja pomažu kako bi provjerili kalibraciju instrumenta NIRCam (Hubble i Spitzer ranije su proučavali WLM tako da se stare i nove slike sada mogu usporediti). “Koristimo WLM kao neku vrstu standarda za usporedbu koji nam pomaže da provjerimo i razumijemo opažanja s James Webba”, tvrdi McQuinn. “Želimo biti sigurni da precizno mjerimo sjaj zvijezda. Također želimo biti sigurni da dobro razumijemo naše modele evolucije zvijezda u bliskom infracrvenom zračenju.”
McQuinnin tim trenutno razvija softverski alat koji će svi moći koristiti, a koji će biti u stanju mjeriti svjetlinu svih pojedinačnig zvijezda na slikama koje snimi NIRCam-a. “Ovo je temeljni alat za astronome diljem svijeta. Ako želite učiniti bilo što s gomilom zvijezda na nebu, potreban vam je ovakav alat.”
James Webb mogao bi tražiti ‘plin za smijanje’ u potrazi za životom u svemiru
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
