Zlatna maska Tutankamona već desetljećima fascinira svijet, predstavljajući raskoš drevnog Egipta. Međutim, iznenađujući novi dokazi ukazuju na to da ovaj ikonični artefakt možda uopće nije bio izrađen za mladog faraona. Ključan trag? Rupice za naušnice—koje otkrivaju intrigantnu priču.
Nova analiza slavne maske
Ponovno proučavanje otkrića Howarda Cartera iz 1922. godine dovelo je stručnjake do zaključka da je maska, izvorno smatrana simbolom mladog kralja, vjerojatno bila izrađena za nekog drugog—možda za visoko rangiranu ženu ili čak dijete. Egiptologinja Joann Fletcher, u dokumentarcu History Hit, istaknula je zanimljivu činjenicu:
“Ova maska nije bila napravljena za odraslog muškog faraona. Kada su uspoređeni dijelovi zlata, [otkriveno je] da je lice izrađeno od potpuno drugačijeg zlata od ostatka maske.”
Štoviše, tragovi lemljenja sugeriraju da je Tutankamonovo lice naknadno dodano na masku prethodnog vlasnika. Fletcher je spekulirala da je prvotna vlasnica maske možda bila kraljica Nefertiti, jedna od najzagonetnijih figura starog Egipta.
Majstorstvo izrade
Visoka 54 centimetra i teška impresivnih 10,2 kilograma, maska sadrži složene ukrase od dragog kamenja i odvojivu bradu od 2,5 kilograma zlata. Dok brada izgleda kao neizostavan dio maske, dokazi sugeriraju da je dodana naknadno, možda tijekom užurbanih priprema nakon Tutankamonove iznenadne smrti u 19. godini.
Rupice za naušnice dodatno kompliciraju misterij. U starom Egiptu takvi su dizajni obično bili rezervirani za žene ili djecu visokog statusa. Iako je Tutankamon stupio na prijestolje s devet godina—dobi kada su naušnice bile uobičajene—malo je vjerojatno da ih je nosio kao odrasla osoba. Ova razlika postavlja pitanje: za koga je maska zaista bila namijenjena?
Teorije ukazuju na Nefertiti
Hipoteza koja masku povezuje s kraljicom Nefertiti dobiva na težini s obzirom na to da njezino grobno mjesto i dalje ostaje nepoznato. Neki znanstvenici vjeruju da njezina grobnica još uvijek leži skrivena pod egipatskim pijeskom. Ako je maska izvorno bila njezina, to dodatno naglašava kaotične okolnosti tijekom Tutankamonova pokopa.
Kad je mladi faraon iznenada preminuo 1323. godine prije Krista, službenici su možda bili prisiljeni improvizirati, koristeći već postojeće kraljevske artefakte. Dokazi da je boja unutar grobnice bila još uvijek mokra kad je zapečaćena dodatno podupiru teoriju o užurbanom pokopu.
Tragedija i previranja
Tutankamonov život bio je obilježen zdravstvenim problemima, uključujući rascjep nepca, zakrivljenu kralježnicu i deformirano stopalo—poteškoće koje su vjerojatno bile posljedica incesta. Znanstvenici pretpostavljaju da je umro od malarije ili ozljeda zadobivenih u nesreći s kočijom. Ovi faktori, uz iznenadnu smrt, možda nisu ostavili dovoljno vremena za izradu personalizirane pogrebne maske.
Njegova obitelj bila je opterećena političkim i društvenim nemirima. DNK analiza sugerira da se njegov otac možda oženio vlastitom sestrom, što je bio čest običaj među egipatskim vladarima, ali s ozbiljnim genetskim posljedicama.
Najnovija otkrića o Tutankamonovoj maski pozivaju nas da preispitamo dugogodišnje pretpostavke o jednom od najpoznatijih povijesnih artefakata. Bilo da je maska izvorno pripadala kraljici Nefertiti ili nekom drugom, njezina priča ističe bogatstvo i složenost staroegipatske kulture.
Dok arheolozi i povjesničari nastavljaju slagati komadiće zagonetke o životu i smrti Tutankamona, jedno je sigurno: zlatna maska ostaje trajni simbol umjetničkog majstorstva i povijesne intrige.
