Znanstvenici su se konačno složili oko svemirovog “datuma rođenja”.
Znanstvena zajednica desetljećima je raspravljala o mogućoj starosti svemira. Široko prihvaćeni raspon varirao je između 12 i 14 milijardi godina. Čini se da su stručnjaci napokon došli do zajedničkog konsenzusa. Uspjeli su se dogovoriti oko datuma rođenja svemira – sada se službeno vjeruje da je nastao prije 13,77 milijardi godina.
Tome su pomogla istraživanja na zvjezdarnici u pustinji Atacama, u Čileu. Zahvaljujući rezultatima, istraživači su iz nove perspektive sagledali najstarije svjetlo koje svemir još uvijek emitira. Promatranja su uključivala takozvanu kozmičku homeopatiju.
Ove metode daju nam mogućnost preciznijeg izračunavanja starosti svemira. Promatrajući izračune, astronomi su ustanovili da bi starost svemira trebala biti oko 13,77 milijardi godina s mogućim odstupanjima od 40 milijuna godina u svakom smjeru.
Premda rasprava astrofizičara o ovom pitanju još uvijek traje, stručnjaci kažu da se preliminarna procjena starosti praktički podudara s podacima dobivenim u standardnom modelu Svemira.
Postoje i podudarnosti s mjerenjima koja su izvršili satelitski sustavi Europske svemirske agencije. Oni su uspjeli identificirati i izračunati vrijeme pojave zračenja iz Velikog praska. Ta su istraživanja provedena između 2009. i 2013.
Najnoviji podaci dobiveni su pomoću kozmološkog teleskopa Atacama. Spektri snage kozmičke mikrovalne pozadine izmjereni su na određenim frekvencijama. Prema astrofizičaru Steveu Choiu, zahvaljujući novim kalkulacijama, identificirano je optimalno vrijeme rađanja svemira.
Najstarije svjetlo koje se naziva i “naknadni sjaj” (eng. „afterglow“), pojavilo se oko 380 000 godina nakon Velikog praska. To se podudara s vremenom nastanka prvih atoma u svemiru.
Gore možete vidjeti trenutno najbolju sliku ranog svemira, zajedno s kratkim objašnjenjem u naslovu. Znanstvenici pokušavaju dodatno obraditi sliku da vide kako je svemir izgledao u svojim najranijim danima. Za sada je to jedini mogući način da saznamo više o razdoblju neposredno nakon Velikog praska.
Ova slika, kao i određivanje približne starosti svemira, moglo bi biti ključno za naše razumijevanje kako je sve počelo. To bi također moglo dovesti do novih otkrića o tome na koji će način svemir skončati za nekoliko milijardi godina, hoće li se to zaista dogoditi i ako se dogodi – kada.
Sve ovo upućuje na jedno pitanje; što je bilo prije Velikog praska? Kako je svemir jednostavno nastao prije 13,77 milijardi godina? Što je uzrokovalo taj događaj?
Je li prije toga postojao drugačiji svemir i je li izgledao slično kao ovaj? Odgovor na pitanje „Zašto se rani svemir proširio i izazvao Veliki prasak?“ bio bi apsolutno intelektualno blago za sve ljubitelje svemira. Iako ne znam na koji bi način to mogli otkriti, činjenica je da nas znanost iznenađuje svaki dan, zar ne? Postojale su određene simulacije i teorije o tome, ali nažalost ništa konkluzivno.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram- t.me/kozmoshr
Izvori:
• Childers, T. (2019, November 11). We May Finally Understand the Moments Before the Big Bang.
• Choi, S. K. (n.d.). The Atacama Cosmology Telescope: A measurement of the Cosmic Microwave Background power spectra at 98 and 150 GHz.
• Glaser, L. (2021, January 04). Astronomers agree: Universe is nearly 14 billion years old.
• Malewar, A. (2021, January 05). Astronomers agreed that the universe is nearly 14 billion years old.
• New View of Nature’s Oldest Light Adds Twist to Debate Over Universe’s Age. (2021, January 04).
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
