Na Marsu led obično povezujemo s polarnim kapama, jasno vidljivima iz orbite. No upravo su ta područja među najtežima za istraživanje, i tehnički i zbog strogih pravila o zaštiti mogućih tragova života. Upravo zato znanstvenici već desetljećima traže vodu bliže ekvatoru, ondje gdje bi jednoga dana mogli sletjeti prvi ljudi. Novo istraživanje sada sugerira da bi golemi ledenjaci mogli biti skriveni upravo tamo, ispod naslaga pepela i stijena oko drevnih marsovskih vulkana.
Ključ za to otkriće, zanimljivo, ne nalazi se na Marsu nego na Zemlji. Tim predvođen M. A. de Pablom usporedio je područje oko marsovskog vulkana Hecates Tholus s vulkanskim otokom Deception u Antarktici. Taj je vulkan tijekom erupcija šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća prekrio okolne ledenjake debelim slojem pepela i prašine. Budući da je ondje potvrđeno postojanje leda ispod naslaga, znanstvenici smatraju da bi se sličan scenarij mogao skrivati i na Marsu.
Tragovi koji odaju led
Hecates Tholus drevni je štitasti vulkan koji pokazuje niz obilježja gotovo identičnih onima na Deception Islandu. Najupadljiviji su golemi pukotinski sustavi. Takve pukotine na Zemlji nastaju isključivo u ledenjacima i predstavljaju jednu od njihovih najopasnijih značajki. Posebno su važne one vidljive iz orbite, blizu strmih gornjih rubova ledenjaka, takozvanih “glavnih stijena”.
Slične strukture jasno su uočene i oko Hecates Tholusa. Da se ispod površine nalazi samo stijena, takve pravilne, duboke pukotine ne bi mogle nastati niti bi bile tako jasno vidljive. Njihova prisutnost upućuje na čvrstu jezgru leda koja se nekoć kretala ispod vulkanskog otpada.
Dodatni snažan dokaz predstavljaju takozvane “bergšrunde”, goleme pukotine koje nastaju ondje gdje se pokretni led odvaja od nepomičnog. Neki primjeri u blizini Hecates Tholusa dosežu duljinu i do 600 metara, što jasno govori da je u prošlosti ondje postojao aktivan ledenjak.
Treći trag dolazi iz samih dolina. Ledenjaci se, dok se kreću, ponašaju poput golemih buldožera, gurajući stijene i ostavljajući iza sebe valovit teren. Takve naslage koje je ledenjak pogurao ispred sebe prepoznate su i na Marsu, a oblikom gotovo savršeno odgovaraju onima na antarktičkom vulkanu.
Kako je led preživio milijune godina
Ako su ti ledenjaci zaista ondje, postavlja se očito pitanje: kako su opstali tako dugo u suhoj i rijetkoj marsovskoj atmosferi? Istraživači predlažu dvostupanjski proces. Prvo su se, prilikom nastanka pukotina, dijelovi leda počeli izravno pretvarati u vodenu paru. No otvorene površine ubrzo su prekrivene prašinom, koja je djelovala kao zaštitni sloj i spriječila daljnje isparavanje. S vremenom su se pukotine pretvorile u plitke udubine kakve danas vidimo iz orbite.
Zanimljivo je da radar SHARAD, postavljen na letjelici Mars Reconnaissance Orbiter, nije otkrio jasne signale leda na tom području. Razlog nije nužno izostanak leda, nego fizikalna ograničenja samog instrumenta. Naime, radar teško prodire kroz strme padine vulkana, pa ne može pouzdano “vidjeti” što se nalazi ispod slojeva pepela i stijena.
Moguće posljedice tog otkrića sežu daleko izvan same geologije. Ako se pokaže da su veliki ledenjaci skriveni oko vulkana, slične bi se rezerve mogle nalaziti diljem Marsa. To otvara i pravna pitanja, jer Sporazum o svemiru iz 1967. obvezuje istraživače da izbjegavaju štetno onečišćenje nebeskih tijela. Dosad se to uglavnom odnosilo na polarne regije bogate ledom. No ako je voda rasprostranjena i u nižim geografskim širinama, dio potencijalnih mjesta za slijetanje mogao bi postati zabranjen.
Za konačan odgovor bit će potrebna mjerenja na samom tlu, bilo robotskim misijama ili ljudskim istraživačima. Postoje prijedlozi poput misije FlyRADAR, koja bi mogla razriješiti dilemu. Do tada ostaje intrigantna mogućnost da Mars, ispod naizgled pustinjskog krajolika, skriva goleme rezervoare leda, zaklonjene pepelom drevnih vulkana.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
