Veliki i Mali Magellanov Oblak poznate su satelitske galaksije Mliječnog Puta, ali ih ima još. Mliječni Put okružuje najmanje 61 satelitska galaksija unutar radijusa od 1,4 milijuna svjetlosnih godina (za usporedbu, galaksija Andromeda udaljena je 2,5 milijuna svjetlosnih godina), no vjerojatno ih ima i više.
Prema Universe Today, tim astronoma koristi teleskop Subaru u potrazi za dodatnim satelitima i do sada su istražili samo 3% neba. Na iznenađenje svih, pronašli su devet dosad neotkrivenih satelitskih galaksija, što je znatno više nego što se očekivalo. Podaci sa satelita Gaia, koji prikuplja precizne informacije o položaju astronomskih objekata, sugeriraju da je većina satelitskih galaksija koje orbitiraju oko naše galaksije relativno novopridošla. Čak se i za Veliki i Mali Magellanov Oblak sada zna da su novopridošli. Hoće li se neka od ovih galaksija zadržati u orbiti oko Mliječnog Puta, još uvijek je nepoznato, uglavnom zato što nemamo točnu mjeru mase naše galaksije. Nedavno istraživanje ima za cilj proširiti naše razumijevanje ovog dijela svemira kroz prvo detaljno istraživanje patuljastih galaksija. Rad, čiji je glavni autor Daisuke Homma iz Nacionalnog astronomskog opservatorija Japana, izvještava o rezultatima njihovog istraživanja korištenjem teleskopa Subaru. Studija je dostupna na otvorenom serveru arXiv.
Teleskop Subaru, smješten na Mauna Kea u Havajima, teleskop je promjera 8,2 metra. Do 2005. godine bio je najveći teleskop s jednim ogledalom na svijetu, s gigantskim ogledalom promjera 8,2 metra. U svim teleskopima, veća ogledala prikupljaju više svjetla, omogućujući zanstvenicima da vide tamnije objekte i finije detalje. Nekoliko teleskopa sada je nadmašilo Subaruovu sposobnost prikupljanja svjetla, no teleskopi s više ogledala postaju sve popularniji. Ključna tema ove studije je razumijevanje distribucije tamne tvari. Koncept svemira kojim dominira hladna tamna tvar dobro opisuje velikomodel kozmosa. Međutim, taj model teško opisuje strukturu lokalnog svemira, predviđajući stotine satelitskih galaksija oko Mliječnog Puta. Donedavno smo znali za samo nekoliko satelitskih galaksija, što je bilo u suprotnosti s modelom, a to je pitanje poznato kao “problem nedostajućih satelita”. Tim iz Japana nada se da će njihov rad pomoći pružiti tragove za razumijevanje ovog problema.
Rad izvještava da su prethodni podaci, prikupljeni prije 2018. godine, o području neba koje pokriva 676 stupnjeva, otkrili tri kandidata za satelitske galaksije; Vir I, Cet III i Boo IV. Podaci objavljeni tijekom tri godine koje su uslijedile, pokrivajući 1.140 stupnjeva, otkrili su još dva kandidata: Sext II i Vir III. Neočekivano, model sugerira da bi unutar 10 parseka virijalnog radijusa Mliječnog Puta trebalo biti 3,9 ± 0,9 satelitskih galaksija (na temelju gustoće raspodjele Mliječnog Puta). Umjesto toga, tim je pronašao više — točnije, devet galaksija. To znači da problem nedostajućih satelita nije bio toliko ozbiljan kao što se mislilo; zapravo, čini se da ima previše galaksija. Tim je priznao da se njihovo istraživanje temelji na statistički malom uzorku i nekoliko pretpostavki koje su napravljene na temelju izotropne raspodjele satelita. Za daljnji napredak bit će potrebna dodatna istraživanja zvijezda u satelitskim galaksijama i snimke visoke rezolucije.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
