kozmos.hr
Svemir

Hubble provirio kroz ‘kozmičku ključanicu’

NASLOVNA - Ovaj neobičan portret snimio je svemirski teleskop Hubble, a prikazuje NGC 1999 – maglicu u zviježđu Orion – i njenu neobičnu 'kozmičku ključanicu'
autor
objavljeno

Kombinirajući podatke svemirskog teleskopa Hubble astronomi su dobili nevjerojatan pogled na neobičnu ‘kozmičku ključanicu’ u maglici Orion.

‘Kozmička ključanica’

Nije svaki dan da možete proviriti kroz ‘kozmičku ključanicu’, ali Hubble je upravo to učinio – a da toga nije ni bio svjestan. Nova fotografija maglice NGC 1999 koju je snimio svemirski teleskop Hubble, a objavile NASA i Europska svemirska agencija (ESA) 24. listopada prikazuje ‘neobičan portret’ uskovitlanog oblaka plina i prašine. Maglica je relikt formacije zvijezde, V380 Orion, koja se može vidjeti u središtu slike. Međutim, najizrazitija značajka fotografije je tamna praznina u srcu maglice u obliku ključanice.

Ovaj neobičan portret snimio je svemirski teleskop Hubble, a prikazuje NGC 1999 – maglicu u zviježđu Orion – i njenu neobičnu 'kozmičku ključanicu' (©ESA/Hubble & NASA, ESO, K. Noll).
Ovaj neobičan portret snimio je svemirski teleskop Hubble, a prikazuje NGC 1999 – maglicu u zviježđu Orion – i njenu neobičnu ‘kozmičku ključanicu’ (©ESA/Hubble & NASA, ESO, K. Noll).

Kada je Hubble 1999. GODINE prvi put snimio maglicu, vjerovalo se da je tamno središnje područje nešto što je poznato kao ‘Bokova kugla’. Ove ‘kugle’ hladni su oblaci plina, prašine i drugih molekula koji su toliko gusti da blokiraju prolazak svjetlosti. Tek nakon naknadnih promatranja maglice astronomi su saznali da je tamno područje zapravo prazan prostor. Trenutačno podrijetlo ove značajke ključanice nije poznato.


Neobična praznina

Maglica je iznutra osvijetljena novorođenom zvijezdom V380 Orion, a sama maglica zapravo je ostatak materijala od nastanka zvijezde. Zvijezda je bijele boje zbog intenzivne topline svoje površine – otprilike 10.000°C ili dvostruko više od temperature Sunca – i procjenjuje se da ima oko 3.5 masi Sunca.

Nevjerojatan pogled na ‘Fantomsku galaksiju’

Maglica je blizu Orionove maglice, udaljene oko 1500 svjetlosnih godina, u području aktivnog stvaranja zvijezda Mliječne staze. Također je poznata po svojoj blizini prvom ikad otkrivenom Herbig-Haro objektu – koji je na ovoj slici ostao izvan okvira obuhvata. Herbig-Haro objekti relativno su kratkotrajni mlazovi ioniziranog plina koji izlaze iz vrlo mladih zvijezda.

Nastanak slike

Nova slika stvorena je korištenjem arhivskih podataka iz Hubbleove planetarne kamere širokog polja 2, koja koristi kombinaciju ultraljubičastih, vidljivih i blisko infracrvenih senzora za stvaranje slike maglice koju vidimo. Infracrveni senzor je vjerojatno najvažniji kada se promatraju maglice, budući da drugi Hubbleovi senzori ne mogu vidjeti iza oblaka prašine do zvijezda unutar ili iza maglice.

Ova sposobnost infracrvenog svjetla da prolazi kroz oblake plina i prašine je ono što svemirski teleskop James Webb čini tako važnim instrumentom, budući da je njegova infracrvena kamera mnogo osjetljivija od Hubbleove i već je otkrila sjajne slike poznatih maglica poput Stupova Stvaranje u maglici Orao.

Hubble i James Webb – usporedba kvalitete slika


Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

„Cosmic Keyhole,“ esahubble.org (pristup 30. listopada 2022).

John Loeffler (29. listopada 2022.), „Hubble telescope peeks through ‘cosmic keyhole’ in stunning photo,“ space.com (pristup 30. listopada 2022).

 

Pratite Kozmos na Google Vijestima.