Komet C/2014 UN271 – 4 milijarde godina star ‘relikt’ našeg sustava – putuje prema Suncu već milijunima godina i najveći je do danas otkriveni komet.
Relikt koji ne predstavlja opasnost
Veliki komet – promjera oko 130 km – kreće se iz udaljenih dijelova Sunčevog sustava prema unutrašnjosti brzinom od oko 35 000 km/h. Na sreću najbliže što će proći Suncu jest na udaljenost od oko 1.6 milijardi kilometara (za usporedbu srednja udaljenost Zemlje od Saturna iznosi oko 1.2 milijarde kilometara).
Komet je prvi put uočen 2010. godine – i to sasvim slučajno – kada se nalazio na 4.8 milijardi km od Sunca. Od tada ga znanstvenici intenzivno proučavaju te su na njega u više navrata bili fokusirani mnogi zemaljski i svemirski teleskopi.
Kometi predstavljaju jedne od najstarijih objekata našeg Sunčevog sustava. Riječ je o ledenim tijelima koja putuju prema unutrašnjosti sustava iz njegove zabačene udaljenosti, tj. s prostora Oortovog oblaka – golemog ‘rezervoara’ udaljenih kometa koji okružuju Sunčev sustav milijardama kilometara duboko u svemir.
Najveći do danas otkriveni komet
Ovaj golemi komet – nazvan C/2014 UN271 – otkrili su astronomi Pedro Bernardinelli i Gary Bernstein. Pretpostavljaju se da bi mogao biti širok oko 130km. „Ovaj komet je tek jedan od mnogo tisuća kometa koji su preslabi da bi se vidjeli u udaljenijim dijelovima Sunčevog sustava. Odmah smo posumnjali da ovaj komet mora biti velik jer je tako svijetao na tako velikoj udaljenosti. Sada potvrđujemo da jest,“ rekao je Jewitt.
C/2014 UN271 ima najveću jezgru koju su astronomi ikada do sada uočili na jednom kometu. Tim je uspio odrediti veličinu jezgre pomoću NASA-inog svemirskog teleskopa Hubble.
Njegova jezgra je oko 50 puta veća od jezgre većine poznatih kometa. Procjenjuje se da je njegova masa 500 trilijuna tona, tj. 100 000 puta veća od mase tipičnog kometa koji se nalazi mnogo bliže Suncu.
Izazovi mjerenja veličine
Mjerenje promjera čvrste jezgre bilo je otežano zbog teškoće razlikovanja jezgre od okolnog oblaka prašine i plina. Budući da se komet još uvijek nalazi predaleko da bi Hubble mogao vizualno razaznati jezgru od okoline, tim je izračun trebao napraviti na temelju podataka koje je NASA-in satelit prikupio.
Naime, Hubbleovi podatci pokazuju ‘jarki šiljak’ svjetlosti na mjestu jezgre. Hui i njegovi kolege zatim su napravili računalni model okolnog oblaka prašine i plina te ga prilagodili kako bi odgovarao Hubbleovim slikama. Zatim su oduzeli sjaj kome, dobivajući tako promjer jezgre. Nova Hubbleova mjerenja bliska su ranijim procjenama veličine iz ALMA-e, ali uvjerljivo sugeriraju tamniju površinu jezgre nego što se prije mislilo.
Put prema Suncu i natrag ‘kući’
C/2014 UN271 trenutno se nalazi na oko 3.2 milijardi km od Sunca, a trebat će mu nekoliko milijuna godina da napravi ‘krug’ te se vrati u svoje izvorište u Oortovom oblaku.
Izračuni pokazuju da je proveo milijune godina na svom putu prema Suncu. Jewitt misli da se Oortov oblak proteže na najmanje četvrtine udaljenosti između Sunca i nama najbliže susjedne zvijezde u sustavu Alpha Centauri.
Prema Jewittu, kometi Oortova oblaka izbačeni su iz Sunčevog sustava prije više milijardi godina gravitacijom masivnih vanjskih planeta. Daleki kometi putuju natrag prema Suncu i planetima samo ako su njihove orbite poremećene gravitacijskim povlačenjem zvijezde u prolazu.
Ipak o Oortovom oblaku – kojeg je prvog kao hipotezu 1950. predložio nizozemski astronom Jan Oort – i dalje postoji mnogo teorija budući da su kometi koji ga čine preslabi i udaljeni da bi ih se moglo izravno promatrati.
Hubble uočio rođenje supermasivne crne rupe
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
