Halleyjev komet, službeno označen kao 1P/Halley, jedini je poznati kratkoperiodični komet vidljiv golim okom sa Zemlje, pojavljujući se svakih 75–79 godina. Zadnji put pojavio se u unutarnjim dijelovima Sunčevog sustava 1986. godine, a sljedeći će se put pojaviti sredinom 2061.
Halleyjeve povremene pojave u unutarnjem dijelu Sunčevog sustava astronomi su širom svijeta promatrali i bilježili barem od 240. godine pr. Kr., no tek je 1705. godine engleski astronom Edmond Halley shvatio da su te pojave zapravo ponovni dolasci istog kometa. Zbog ovog otkrića, komet nosi njegovo ime.
Putanja
Prema predviđanjima, Halleyjev komet dosegnuo je najudaljeniju točku od Sunca 9. prosinca, započinjući 38-godišnje putovanje prema Zemlji koje će završiti 2061. Nakon gotovo 40 godina udaljavanja od Zemlje, Halleyjev komet konačno je promijenio smjer i započeo svoje putovanje prema nama, čime će pripremiti pozornicu za spektakularni bliski susret 2061. godine.
U subotu, 9. prosinca, poznati komet dosegnuo je najudaljeniju točku od Sunca, poznatu kao afel, na udaljenosti od oko 35 astronomskih jedinica (AU) — ili 35 puta udaljenost između Zemlje i Sunca, prema NASA-i. To znači da se komet nalazi daleko izvan orbite Neptuna, gotovo u dvorištu Plutona, koji kruži na udaljenosti od 39 AU.
U određenom smislu, ovo je srednja točka Halleyjeve rutinske 76-godišnje orbite oko Sunca. Posljednjih 38 godina komet se svakog dana udaljavao milijunima kilometara od nas; sada će provesti sljedećih 38 godina putujući bliže.
Posljednji bliski susret
Halleyjev posljednji bliski susret sa Suncem (perihel) bio je 9. veljače 1986. godine, kada se približio Suncu na 87,8 milijuna kilometara, prema NASA-i; to je oko 0,58 astronomskih jedinica od naše zvijezde, ili unutar orbite Venere. Astronomi nisu vidjeli komet od 2003. godine, nakon čega je postao premalen i preslab da bi ga se moglo promatrati.
Kometi su kugle leda i prašine koje kruže oko Sunca. Ovi nebeski objekti najpoznatiji su po svojim “repovima”, koji nastaju kada sunčevo zračenje isparava čestice leda u tijelu kometa, uzrokujući da plin i prašina struje iza njega.
Halleyjev komet će ponovno biti blizu Suncu 28. srpnja 2061. Do tada, njegovo nasljeđe možete doživjeti dvaput godišnje, tijekom dvaju meteorskih pljuskova povezanih s ledenim otpacima koje je komet ostavio na prijašnjim putovanjima kroz orbitu Zemlje. Delta Aquariidi u svibnju i Orionidi u listopadu događaju se kada otpaci Halleyjeva kometa prolaze kroz Zemljinu atmosferu, sagorijevajući kao “zvijezde padalice.”
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
