kozmos.hr
Astronomija

Halleyjev komet pogrešno nazvan, tvrdi novo povijesno istraživanje

Najstariji poznati prikaz Halleyjeva kometa na tapiseriji iz Bayeuxa. Zasluge: Wikimedia Commons
objavljeno
Podrži Kozmos.hr

Postani član i podrži nezavisno novinarstvo, i otključaj ekskluzivan sadržaj dostupan samo članovima.

Postani član »
Buy Me a Coffee članstvo

Edmond Halley nije bio prvi koji je shvatio da se komet koji danas nosi njegovo ime vraća u pravilnim razmacima. Prema novom čitanju srednjovjekovnih izvora, taj je obrazac već u 11. stoljeću uočio Eilmer iz Malmesburyja, engleski redovnik koji je povezao dva opažanja istog kometa razdvojena desetljećima. Na to u interdisciplinarnom istraživanju upućuju profesor Simon Portegies Zwart i suautor Lewis, kombinirajući povijesne kronike i astronomsku rekonstrukciju.

Halley je u 18. stoljeću prvi sustavno dokazao periodičnost kometa tako što je pokazao da su spektakularna opažanja iz 1531., 1607. i 1682. zapravo povratci istog objekta, s razmakom od oko 76 godina. Time je postavio temelj za današnju oznaku 1P/Halley i učinio taj komet najpoznatijim periodičnim kometom u povijesti.

Autori sada tvrde da je sama ideja prepoznavanja povratka zabilježena mnogo ranije. U središtu njihove interpretacije je Eilmer, koji je, prema kroničarskom zapisu, 1066. prepoznao komet kao “onaj isti” koji je vidio još 989. godine, što bi značilo da je periodičnost uočena stoljećima prije Halleyjeva računa.

Kometi kao znakovi u kronikama

Autori polaze od zapisa Williama iz Malmesburyja, kroničara iz 12. stoljeća. Taj je tekst povjesničarima odavno poznat, ali Portegies Zwart i Lewis tvrde da mu se dosad nije pridavalo značenje važno za astronomiju: opisuje čovjeka koji je dvije pojave istog kometa protumačio kao povratak.

Jedno od opažanja odnosi se na 1066. godinu. Komet je u Kini bio vidljiv više od dva mjeseca, a najsjajniji je bio 22. travnja 1066. Prema autorima, na Britanskom otočju i u Bretanji uočen je 24. travnja. Taj je događaj prikazan i na tapiseriji iz Bayeuxa, poznatom srednjovjekovnom prikazu zbivanja iz te godine.

U srednjovjekovnim kronikama kometi se redovito tumače kao zloslutni znakovi. Autori navode da izvori iz razdoblja oko 1066. bilježe pet kometnih pojava, a usmena tradicija ih povezuje sa smrću vladara, ratom ili glađu na Britanskom otočju. Komet iz 1066. pojavljuje se i u vrijeme kratke vladavine Harolda Godwinsona, od 6. siječnja do 14. listopada 1066., pa je i tada služio kao upozorenje na nesreću koja dolazi.

Istraživači pritom izdvajaju i primjer koji tumače kao moguću povijesnu “patku”: navodnu pojavu kometa 995. godine, povezanu sa smrću canterburyjskog nadbiskupa Sigerica, iako je kronike izravno ne bilježe. Po njihovu tumačenju, riječ je o kasnijem dodavanju ili pretjerivanju, vjerojatno s namjerom da se stanovništvo zastraši pričom o Božjoj kazni zbog grijeha.

Iz takvih navoda autori izvode zaključak da je Eilmer 1066. prepoznao komet kao onaj koji je, prema njihovu čitanju izvora, vidio i 989. godine. Ako je ta interpretacija točna, radilo bi se o vrlo ranom primjeru u kojem jedan promatrač povezuje dva udaljena opažanja i naslućuje periodičnost kometa.

Rezultati su objavljeni u knjizi “Dorestad and Everything After. Ports, townscapes & travellers in Europe, 800–1100.”

Poziv na preispitivanje imena

Autori smatraju da bi zbog takvog povijesnog presedana trebalo razmotriti i samo ime “Halleyjev komet”, jer je komet bio opažan i interpretiran prije Halleyjeva rada. Portegies Zwart pritom naglašava da mu je projekt bio i zabavan i zahtjevan, osobito zbog rada na granici disciplina s povjesničarima, te dodaje da planiraju nastaviti istraživanja ovakvih periodičnih kometa.

Ako se njihovo čitanje izvora potvrdi, priča o Halleyjevu kometu dobiva zanimljiv obrat: modernu slavu duguje briljantnoj znanstvenoj analizi iz 18. stoljeća, ali prvu iskru ideje o povratku možda je zapalio redovnik koji je prije gotovo tisuću godina jednostavno imao dovoljno dug život i dovoljno dobru memoriju neba.

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.

Jedan odgovor na “Halleyjev komet pogrešno nazvan, tvrdi novo povijesno istraživanje”

  1. wow your article is simply a masterpiece, i like that, keep it up and will be checking for new update. do you post often? you can check the biggest webdesign freelancer in platform in germany called https://webdesignfreelancerfrankfurt.de/ Thank you for your wonderful post

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Podrži Kozmos.hr

Postani član i podrži nezavisno novinarstvo, i otključaj ekskluzivan sadržaj dostupan samo članovima.

Postani član »
Buy Me a Coffee članstvo
Članstvo Kozmos.hr

Pridruži se zajednici koja podržava neovisno novinarstvo.

Članci bez oglasa. Ekskluzivan sadržaj samo za članove. Sve stiže na tvoj e-mail i dostupno je u tvom Buy Me a Coffee profilu.

✓ Ekskluzivni članci i analize
✓ Čitanje bez oglasa
✓ Dostava na e-mail + pristup u Buy Me a Coffee
Postani član »
Podržavaš istraživačko pisanje i razvoj novih serijala.