3I/ATLAS, otkriven 1. srpnja 2025. kao treći poznati međuzvjezdani objekt koji je ušao u Sunčev sustav, posljednjih je mjeseci izazvao val pozornosti i nagađanja. Dio tih nagađanja odnosio se na mogućnost da bi objekt mogao biti povezan s tehnološki naprednim civilizacijama izvan Sunčeva sustava. Novi rad donosi rezultate radijskih opažanja provedenih u sklopu programa Breakthrough Listen, čiji je cilj traženje signala mogućeg izvanzemaljskog podrijetla. Podaci su prikupljeni 18. prosinca 2025., dan prije najbližeg prolaza 3I/ATLAS-a pokraj Zemlje, a analiza nije pronašla tragove tehnopotpisa.
Do danas su u Sunčev sustav ušla još samo dva takva objekta. Prvi, 1I/”Oumuamua, u početku je bio klasificiran kao asteroid, a zatim kao komet, dok je drugi, 2I/Borisov, ocijenjen kao komet. Za 3I/ATLAS navodi se da pokazuje tipične kometarne značajke, uključujući komu i jezgru.
Zašto uopće tražiti tehnopotpis
Međuzvjezdani objekti često već u ranim danima nakon otkrića postaju magnet za spekulacije. Nakon objave otkrića 3I/ATLAS-a internetom su se širile glasine da navodno neobična obilježja upućuju na izvanzemaljsku tehnologiju. Istodobno su istraživači objekt pratili i analizirali pod strožim kriterijima i uz naglašeni oprez u zaključcima.
Autori novog rada naglašavaju: “Trenutačno nema dokaza koji bi upućivali na to da su Međuzvijezdani objekti išta drugo osim prirodnih astrofizičkih objekata. Međutim, s obzirom na mali broj poznatih takvih objekata (ukupno tri do danas) i na to da su međuzvjezdane sonde moguće kao tehnopotpis, opravdano je provesti temeljito proučavanje.”
U šest mjeseci nakon otkrića, više je teleskopa prikupilo podatke u različitim valnim područjima, uključujući radio, infracrveno, rendgensko i optičko. Te su podatke analizirali brojni istraživači, a prema navodima SETI-ja nijedno od tih opažanja nije dovelo do dokaza o tehnopotpisima.
Opažanja radioteleskopom Green Bank
U novom radu istraživači polaze od pretpostavke da bi se hipotetske međuzvjezdane sonde najvjerojatnije služile uskopojasnim radijskim signalima. Kao razloge navode učinkovitost prijenosa te nisko slabljenje takvih signala pri širenju kroz međuzvjezdani prostor. Zbog toga je tim pretraživanje proveo u četiri radijska pojasa koji pokrivaju 1–12 GHz, i to u razdoblju neposredno oko najbližeg prolaza kometa.
Pretraga je u početku izdvojila više od 471.000 kandidata za signale. Nakon primjene filtra prostorne lokalizacije na nebu broj je smanjen na devet “događaja”. Dodatna analiza pokazala je da su ti događaji posljedica radiofrekvencijskih smetnji jer su se pojavljivali i u skenovima izvan cilja ili su bili poznati kontaminanti. Unatoč povećanoj osjetljivosti mjerenja, analiza nije pronašla nijedan kandidat koji bi se mogao povezati s tehnopotpisom iz smjera 3I/ATLAS-a, što je u skladu s rezultatima drugih studija.
Autori u radu zaključuju: “Naše istraživanje zaključuje da na lokaciji 3I/ATLAS nema izotropnih odašiljača kontinuiranog vala snage iznad 0,1 W. Za usporedbu, mobilni telefon je približno izotropni odašiljač kontinuiranog vala na razini od približno 1 W.”
Podaci korišteni u ovom radu, kao i u drugim studijama programa Breakthrough Listen, javno su dostupni. Prikupljanje podataka nastavit će se na određenim teleskopima, uključujući Hubble. Zbog toga se mogu očekivati dodatne informacije o 3I/ATLAS-u, iako autori navode da je u ovoj fazi malo vjerojatno da će se pronaći tehnopotpisi. Istodobno, zemaljski teleskopi nastavit će pratiti buduće međuzvjezdane objekte koji uđu u Sunčev sustav i moguće tragove tehnopotpisa.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
![Snimka međuzvjezdanog objekta 3I/ATLAS (gornji lijevi panel) dobivena teleskopom promjera 0,25 metara u Kalabriji u Italiji, 15. prosinca 2025. u 1:58 UTC, s razlučivošću od 1,38 lučnih sekundi po pikselu, što odgovara oko 3.850 kilometara na udaljenosti izvora. Preostala tri panela prikazuju kartu sjaja u različitim valnim pojasevima, središtenima na 0,658 [R], 0,53 (zeleni) i 0,445 (plavi) mikrometara, uz primjenu Larson-Sekanina gradijentnog filtra. Njihovo vidno polje obuhvaća oko 1,6 × 0,7 milijuna kilometara i prikazuje istaknuti, snažno usmjeren antirepni mlaz iz 3I/ATLAS-a u smjeru prema Suncu, prema donjem lijevom kutu. (Izvor slike: Toni Scarmato)](https://kozmos.hr/wp-content/uploads/2025/12/Atlas-2.webp)
