Galaksija Sombrero, poznata i kao Messier 104, snimljena je s neuobičajenom dubinom i jasnoćom. Nova slika kamere DECam otkriva njezin golem zvjezdani halo, koji se proteže više od tri puta šire od same galaksije, te slab zvjezdani tok koji upućuje na davni sudar s manjom galaksijom.
Messier 104 nalazi se oko 30 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje, u zviježđu Djevice. Promjer joj iznosi oko 50.000 svjetlosnih godina, a pripada među veće objekte skupa galaksija u Djevici.
Iako je riječ o jednoj od najprepoznatljivijih galaksija na nebu, njezin je sjaj tek ispod granice vidljivosti golim okom. Zato je omiljena meta promatrača s malim teleskopima i dalekozorima, ali i važan objekt za profesionalna astronomska istraživanja.
Prepoznatljiv izgled duguje velikom središnjem zadebljanju i tamnoj traci prašine koja se pruža uz disk. Upravo zbog toga podsjeća na tradicionalni meksički šešir sombrero, po kojem je i dobila nadimak.
Kamera DECam pokazala ono što je inače gotovo nevidljivo
Nova snimka nastala je kamerom DECam od 570 megapiksela, postavljenom na četverometarski teleskop Víctor M. Blanco u opservatoriju Cerro Tololo u Čileu. Instrument je izradilo američko Ministarstvo energetike, a teleskop djeluje u sklopu NSF NOIRLaba.
Na slici se jasno vidi izrazito sjajna jezgra galaksije, okružena sustavom od oko 2000 kuglastih zvjezdanih skupova. Uz rub diska pruža se tanka tamna traka hladne prašine i vodikova plina, područje u kojem se odvija najveći dio stvaranja novih zvijezda.
Najvažniji detalj ipak je golemi halo koji obavija galaksiju. Prema opisu snimke, možda je prvi put prikazan s takvom razinom detalja i u tako velikom mjerilu.
Osjetljivost kamere DECam zabilježila je i slab zvjezdani tok koji se pruža s južne strane galaksije. Takve strukture nastaju kada gravitacija velike galaksije razvlači i razara manju satelitsku galaksiju.
Zvijezde u halou i zvjezdanom toku vjerojatno ne potječu iz same galaksije Sombrero. One su, prema tumačenju astronoma, istrgnute iz svojih izvornih galaksija tijekom ranijih gravitacijskih susreta. To upućuje na to da je Messier 104 u prošlosti progutala manju galaksiju.
Galaksija s neobičnom poviješću otkrića
Povijest Messiera 104 povezuje nekoliko važnih imena astronomije. Prvi ju je 1781. uočio francuski astronom Pierre Méchain, suradnik Charlesa Messiera. Messier je tada sastavljao katalog objekata dubokog neba kako bi promatrači lakše razlikovali maglice i galaksije od kometa.
Zanimljivo je da Sombrero nije bio u izvorno objavljenom Messierovu katalogu. Kasnije je utvrđeno da ga je Messier rukom dodao u svoj osobni primjerak. William Herschel neovisno je 1784. ponovno uočio isti objekt i označio ga kao H I.43.
Tek nakon što je Camille Flammarion potvrdio da je riječ o istom objektu, galaksija je 1921. službeno uvrštena u Messierov katalog kao Messier 104.
Danas je Sombrero jedna od najpoznatijih galaksija noćnog neba. Nova snimka pokazuje da se iza njezina prepoznatljivog oblika krije mnogo šira priča: golemi halo, zvjezdani tragovi iz davnih galaktičkih susreta i dokazi da je i ova naizgled mirna galaksija oblikovana burnom prošlošću.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
