Poznavaoci nebeskih prostranstava vjerojatno su upoznati sa zviježde Oriona, lovca. Ova konstelacija jedna je od rijetkih koja doista podsjeća na svoj naziv, a ne samo na apstraktne oblike. Osobno, kada sam započeo s astrofotografijom, Orion je bio jedan od mojih prvih subjekata. Taj osjećaj oduševljenja još uvijek pamtim.
Betelgez, istaknuta zvijezda u ovoj konstelaciji, 2020. godine doživjela je značajno tamnjenje, zabilježeno kao najniža razina svjetlosti u povijesti promatranja. Tim astronoma detaljno je proučavao ovaj fenomen, otkrivši fascinantne podatke.
Betelgez je crveni superdiv smješten gotovo 650 svjetlosnih godina od Zemlje. Njegov radijus od 617 milijuna kilometara toliko je velik da bi, smjestio li se na mjestu Sunca, Zemljina orbita bila unutar njegovih slojeva.
Također, Betelgez je promjenljiva zvijezda, što znači da doživljava promjene u svjetlosnom izlazu. Ove promjene su poluredovite – redovite, ali s povremenim nepravilnostima.
Kako objašnjava Universe Today, promjenljivost Betelgeza povezana je s pulsiranjem negovog radijusa, koje se odvija kroz ciklus od približno 400 dana, iako postoji i duže razdoblje promjena od oko 2.100 dana, čiji uzroci još uvijek nisu potpuno razjašnjeni.
Tijekom 2020., Betelgez je doživio takozvano ‘Veliko Tamnjenje‘, s padom vizualne magnituda za 1,6. Zanimljivo je da tamnjenje nije bilo jednako raspoređeno po cijeloj površini zvijezde; južna hemisfera bila je znatno tamnija od sjeverne, što je potaknulo mnoge teorije o uzrocima ovog fenomena.
U časopisu Astronomy and Astrophysics nedavno je objavljen rad tima astronoma pod vodstvom Daniela Jadlovskog, koji analizira Veliko Tamnjenje koristeći 15 godina podataka prikupljenih pomoću robotskog teleskopa STELLA.
STELLA sustav sastoji se od dvaju robotskih teleskopa u Španjolskoj, opremljenih visokorezolucijskim spektrografom i širokokutnim snimačem.
Ovi podaci omogućili su timu da istraži fotosferu Betelgeza- vidljivi sloj zvijezde – s izuzetnom preciznošću. Tim je dobio uvid u radijalne pulsacije, šok-valove i njihov prolazak kroz slojeve fotosfere.
Identificirano je pet različitih slojeva fotosfere, koristeći tehniku tomografije – metodu koja omogućava kreiranje slika iz niza projekcija.
Analiza je pokazala da su promjene u najdubljem sloju fotosfere, poznatom kao C1, bile u skladu s vremenskim razmacima promjena vizualne magnitude zvijezde.
Šok-valovi koji su prolazili kroz fotosferu također su bili usklađeni s varijacijama sjajnosti. Posebno tijekom Velikog Tamnjenja 2020., zabilježena su dva snažna šok-vala u fotosferi, pri čemu je prvi vjerojatno uzrokovao značajno izbacivanje materijala, a drugi – jači val – dovelo do daljnjeg izbacivanja materijala.
Zbog različitosti slojeva fotosfere, ovi događaji nisu zahvatili sve slojeve istovremeno, a Betelgez se nije smirila sve do početka 2022. godine.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
