kozmos.hr
Astronomija

Dvije robotske letjelice mogle bi otvoriti put ljudskom slijetanju na Mars

Zalazak Sunca na Marsu
objavljeno

Prije nego čovjek zakorači na Crveni planet, znanstvenici žele znati kakvo ga tamo okruženje čeka. Najnovija europska misija, predložena pod imenom M-MATISSE, mogla bi prvi put pružiti cjelovitu sliku svemirskog vremena na Marsu — ključnu informaciju za sigurnost astronauta i opstanak svemirskih letjelica.

Cilj: mapirati svemirsko vrijeme Marsa

M-MATISSE (Mars Magnetosphere ATmosphere Ionosphere and Space-weather SciencE) planira poslati dvije identične robotske letjelice u orbitu oko Marsa. Cilj je ispitati kako solarni vjetar i zračenje utječu na Marsovu atmosferu, magnetsko polje i površinske uvjete. Ako projekt dobije zeleno svjetlo Europske svemirske agencije (ESA), bit će to prva misija u potpunosti posvećena proučavanju svemirskog vremena na Marsu.

Letjelice bi orbitirale iz dviju različitih točaka u prostoru: jedna unutar plazma okoliša Marsa, druga u rijetko istraženoj regiji iza planeta, u zoni međudjelovanja sa solarnim vjetrom.

Rizično zračenje i gubitak atmosfere

Mars nema snažno magnetsko polje poput Zemlje, što ga čini ranjivim na solarno zračenje. U gornjim slojevima njegove atmosfere — ionosferi i termosferi — čestice iz Sunčeva vjetra svakodnevno erodiraju plinove, pridonoseći gubitku atmosfere. Misija M-MATISSE trebala bi po prvi put detaljno pratiti taj proces na svim visinama.

Znanstvenici s Sveučilišta u Leicesteru naglašavaju da je razumijevanje tih mehanizama ključno ne samo za buduća robotska i ljudska istraživanja, već i za razumijevanje Marsove povijesti — kako je postao hladan i suh planet koji danas poznajemo.

Britanski instrumenti i koordinacija

Veliku ulogu u misiji ima Velika Britanija, koja vodi razvoj kompleta instrumenata za detekciju čestica. Taj sustav moći će mjeriti neutralne atome, ione i elektrone različitih energija s do sada neviđenom preciznošću.

Uz to, britanski tim predvodi Znanstveni centar misije, koji će u suradnji s ESA-om planirati znanstvene operacije i analizu podataka. “M-MATISSE će donijeti prvu globalnu karakterizaciju dinamike marsovskog sustava, od površine do međuzvjezdanog prostora,” istaknula je dr. Beatriz Sánchez-Cano, voditeljica projekta i dobitnica Fowlerove nagrade Kraljevskog astronomskog društva.

Obje letjelice — nazvane Henri i Marguerite — nosile bi identičan znanstveni teret, ali bi se kretale različitim orbitama kako bi obuhvatile što širi spektar podataka. Henri bi većinu vremena provodila unutar plazma okruženja Marsa, dok bi Marguerite prikupljala podatke u daljnjoj regiji — solarnoj struji i repu magnetosfere.

Taj paralelni pristup omogućio bi usporednu analizu utjecaja svemirskog vremena na različite dijelove Marsova okoliša, uključujući donju atmosferu i površinu.

Priprema terena za ljude

Podaci prikupljeni misijom M-MATISSE mogli bi izravno utjecati na planiranje budućih ljudskih misija na Mars. Uključuju precizno predviđanje razina štetnog zračenja, analizu električnih i magnetskih poremećaja te bolji uvid u to kako svemirsko vrijeme utječe na elektroniku, komunikacijske sustave i zdravlje astronauta.

Zemaljska iskustva pokazuju koliko su takva mjerenja ključna za sigurnost misija. Mars, sa znatno nepredvidivijim i slabije istraženim okolišem, zahtijeva još detaljnije informacije.

M-MATISSE je trenutačno jedan od tri preostala kandidata za sljedeću srednju misiju Europske svemirske agencije. Odluka o odabiru očekuje se sredinom 2026. godine. Među prethodnim misijama istog razreda nalaze se Solar Orbiter i Euclid, dok su Plato i Ariel još u fazi izgradnje i priprema za lansiranje.

Bude li odabrana, M-MATISSE bi mogla predstavljati važnu prekretnicu u pripremama za ljudsko prisustvo na Crvenom planetu.

🔵 Pridružite se razgovoru!

Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.